Ivan Blažević, iz zaklade Solidarna, osvrnuo se na sporu obnovu Banovine na koju stanovnici čekaju već dvije godine od potresa
Svi apsurdi oko obnove na Banovini: 'Nitko da nam kaže u čemu je zapravo problem'
Ivan Blažević, iz zaklade Solidarna, osvrnuo se na sporu obnovu Banovine na koju stanovnici čekaju već dvije godine od potresa. U podužem statu koji je objavio na svome Facebook profilu opisao je kako cijeli proces izgleda na primjerima sa terena.
- Ušli smo u Novu godinu, a stari problemi ostaju, no ajmo u ovoj godini biti i konstruktivniji. Obnova ide toliko sporo kao da se devama donosi građevinski materijal iz podnožja planine Atlas. Slušam zadnjih dana izjave našeg vrlog izvršnog vodstva. Svi zvuče kao da traže Juru koji se sakrio među bezlične, birokratski sive statue političkog aparata. Pričaju o kompliciranom procesu, podijeljenoj odgovornosti među svima nadležnima i o promjenama koje moramo donijeti kako bi se, ministarski rečeno, proveo plan ubrzanja dinamike procesa obnove. Nitko da nam kaže u čemu je zapravo problem, da detektira gdje u tom procesu stvari pucaju, usporavaju, štekaju, a kamoli da uopće imaju opcije rješenja sa razvijenim scenarijima - započeo je Blažević.
'Da 3 osobe odrade provjeru gotovi su za 8 dana'
Kao jedan od problema ističe birokratski proces i nelogičnosti u provjeravanju uvjeta koje treba ispuniti za pravo na obnovu.
.- Kako bi obitelj znala ima li uopće pravo na obnovu, ministarstvo mora donijeti tzv. Odluku o obnovi. Da bi to donijeli, neke od stvari koje provjeravaju su: da li su osobe na adresi bile prijavljene na dan potresa i da li imaju drugu nekretninu za stanovanje (zemljišne knjige). To su sasvim legitimne stvari kada se sjetimo da se u Gunji ljudima obnavljalo vikendice i sl. Pitanje je kako izgleda ta provjera? Uzmimo samo provjeru podataka o prebivalištu. Poprilično sigurno ministarstvo graditeljstva nema uvid u podatke o prebivalištima, tako da liste šalje MUP-u na provjeru. Ako osobi u MUP-u treba više od 15 sekundi za provjeru jedne osobe, možemo slobodno slaviti ulazak u 2000. godinu. Ajmo ugrubo, da ima ukupno 15.000 zahtjeva za bilo kojom vrstom obnove i da na svakoj adresi živi prosječno 3 osobe, MUP treba provjeriti 45.000 ljudi. Znači, MUP treba provesti 675.000 sekundi na provjerama, odnosno 11.250 minuta, odnosno 187,5 sati, odnosno 23 radna dana. Da 3 osobe odrade provjeru gotovi su za 8 dana - ističe Blažević.
Upozorava i na nelogičnosti s provjerama statičkog stanja kuća. Ministarstvo graditeljstva, kaže, traži detaljan pregled jer su prvi pregledi bili samo hitni, žurni i preliminarni, a za te provjere je trebalo puno vremena i to uz ogroman volonterski napor struke.
- Službene brojke nam pokazuju da je nemali broj kuća prešlo iz crvene u žutu, a žute u zelenu. Očito se nekako kuće same regeneriraju. Ovim tempom novonastale potresne bakterije obnovit će sve kuće prije same države. Ajmo sad reći da je sve ovo navedeno uredu, isto to ministarstvo mora provjeriti da li je kuća već srušena, jer i to mora biti u odluci ako nije. Ako nije srušena, ajmo prvo elaborat, pa nađi tvrtku da sruši pa da se odveze i deponira. Osobno me zanima po kojim sve osnovama su ljudi dobili negativne odluke o obnovi jer te podatke kao javnost još nikako nismo dobili na uvid - naglašava Blažević.
'Izvođači dođe na gradilište i ne dobiju nikakve nacrte'
Naveo je i primjer samohrane majke, koja je prije potresa kupila staru kuću u Sisku i počela ju uređivati dok je dva kvarta dalje živjela kao podstanar i nema pravo na obnovu jer nije bila prijavljena na toj adresi.
- Drugi korak je da Ured za obnovu zove obitelj da dođe na određenu lokaciju potpisati koju kuću želi, montažnu ili zidanu. Taj potpisan papir šalje se vjerojatno opet poštom Središnjem uredu za obnovu koji sastavlja ugovor i opet zove obitelj da dođe na određenu lokaciju potpisati ugovor koji onda ide natrag Središnjem uredu,vjerojatno opet poštom. Ovdje pričamo da postoji nemali broj ljudi koji ni ne mogu doći do grada - objašnjava Blažević.
- Nakon toga Ured za obnovu ide na javni poziv za izvođače. Obzirom da nema smisla ugovarati kuću po kuću, pretpostavljam da čekaju od ministarstva dovoljan broj Odluka pa onda i Ugovora da se napravi objedinjena nabava. Država je podigla prag vrijednosti nabave koja mora ići na cijeli proces javne nabave pa je to nešto brže. Ugovori se izvođač, ali u praksi se događa nekoliko problema: Izvođač dođe na gradilište i ne dobiju nikakve nacrte, zatim uzmu 5 kuća, podugovore dvije nekom trećem i tu je onda potreban još jedan korak ili izvođač povuče dio love, odradi 10-20% radova, proglasi stečaj i kuća propada ljudima pred očima - navodi Blažević.
'Ovo je poraz od vladajućih koji ne znaju svoj posao, do ljenguza u javnom sustavu'
Upozorava i kako nadzor dođe jednom-dvaput mjesečno na gradilište, a na telefon se ni ne javlja, a nekad kažu da nisu dobili sve nacrte. Smatra kako bi se i nadzor trebao ugovoriti i bolje organizirati.
- Ovo je poraz svih, od vladajućih koji očito ne znaju svoj posao, do ljenguza u javnom sustavu, do građevinaca koji su našli novu priliku za uzet pare i nestat. Moram dati disclaimer da u javnom sustavu rade i divni i profesionalni ljudi kojima je stalo, ali očito tu vrijedi pravilo da manjina radi za većinu - zaključuje Blažević.
Kao moguća rješenja vidi centralizaciju na Središnji ured za obnovu, da preko njih ide sve od donošenja odluka do svih ugovaranja i kontrola i spustiti donošenje odluka na lokalnu razinu kako bi se onda po mjesnoj nadležnosti podijelio posao. Smatra i kako bi bilo dobro osnovati vlastitu državnu građevinsku tvrtku samo za obnovu i da se organizira državna javna nabava cijelog materijala koji država skladišti, a izvođači dolaze po materijal. Kako bi se izbjeglo da se tek osnovane tvrtke javljaju na natječaj predlaže da se zahtjeva bankovna garancija od izvođača čime se barem donekle smanjuje rizik od preuranjenih stečaja, a i država se tako financijski osigura te zabraniti podugovaranje izvođača.
POGLEDAJTE LIVE: POSLJEDNJI ISPRAĆAJ MASSIMA U ZADRU