Tko će biti šerif? Za lokalne funkcije natječe se 56.560 ljudi

O tome tko će upravljati vašim gradom i županijom u iduće četiri godine imate priliku odlučiti na lokalnim izborima. Danas se bira 20 župana, 127 gradonačelnika i 429 općinskih načelnika, ali i njihovi zamjenici.

Biraju se i članovi županijskih skupština, gradskih i općinskih vijeća te članovi zagrebačke Gradske skupštine. Ljudi koji od vas traže glas odlučivat će kako će izgledati vaše naselje i koji su prioriteti, tko će dobivati poslove, tko će se zapošljavati. Zato pazite koga birate! Apetiti za vlašću i moći su veliki jer je to jedini siguran i perspektivan posao. U 556 općina i gradova te 20 županija na svim razinama spas na funkcijama traži 56.560 kandidata. U izbornoj utrci za županijske skupštine te gradska i općinska vijeća imamo 3205 kandidacijskih lista. Za mjesta župana, gradonačelnika, načelnika i njihovih zamjenika u utrku je ušlo 2240 ljudi.

Za jedno čelno mjesto u prosjeku se bori četvero ljudi. Da bi se zadovoljili apetiti svih prijavljenih, Hrvatska bi trebala izmisliti barem još 100 gradova i općina. Kad izlazite na birališta, ne zaboravite da će lokalni šerifi upravljati s 24,8 milijardi kuna iz lokalnih proračuna, trgovačkim društvima te vrijednom imovinom poput zemljišta, stanova i poslovnih prostora. Izravno izabrani gradonačelnici pod kontrolom će imati sve gradske tvrtke i ustanove, u koje mogu imenovati svoje ljude. Gradonačelnici bez odluke vijeća mogu odlučivati o prodaji ili kupnji imovine vrijedne u visini od 0,5 posto prihoda grada, općine, županije. Ako je vrijednost veća, o tome odlučuje vijeće ili skupština.

Primjerice, gradonačelnik Zagreba bez odluke skupštine može kupiti imovinu vrijednu do milijun kuna. Gradonačelnik imenuje svoje ljude za pročelnike i u ustanove. Neposredno izabrani gradonačelnici, načelnici i župani mogu se smijeniti jedino referendumom, ali samo ako je za njihov odlazak s funkcije glasala barem trećina upisanih birača. Ako se gradonačelnici ili načelnici te gradska vijeća/skupštine ne dogovore o proračunu, izbori tehnički mogu biti svake godine. U tom slučaju raspisuju se izbori za gradska vijeća i gradonačelnika. No današnjim izbornim ciklusom ne završava priča o uhljebljenju lokalnih moćnika. Da bi kandidat za gradonačelnika, načelnika ili župana osvojio fotelju na izborima, mora dobiti više od 50 posto glasova birača. Ako niti jedan kandidat ne dobije većinu, pobjednik će biti izabran u drugom krugu, koji će biti 2. lipnja.

1.  Na biračkom mjestu svaki birač dobit će barem četiri glasačka listića. Pazite koga birate

2.  Glasovanje je tajno, a svaki listić odlaže se u za njega predviđenu biračku kutiju

3.  Birališta su otvorena od 7 do 19 sati. Slijedi prebrojavanje glasova

4.  Prvi privremeni neslužbeni rezultati Lokalnih izbora znat će se večeras u 21 sat

5.  Službeni rezultati znat će se nakon što prođe rok od 48 sati za žalbu povjerenstvu i još 48 sati za žalbu ustavnom sudu

Nakon svakih lokalnih izbora raste birokracija

Iako bi se nakon izbora trebali mijenjati samo politički čelnici, nakon svakih izbora poraste broj zaposlenih u administraciji općina, gradova i županija, ali i broj zaposlenih u komunalnim poduzećima.     

Imamo isti broj općina kao i mnogoljudnija Velika Britanija

Hrvatska je do 1992. godine imala 101 općinu i Grad Zagreb, koji je imao 14 općina. HDZ je učetverostručio njihov broj. Gradovi, općine i županije gutaju golem novac. Dosadašnji pokušaji racionalizacije neslavno su završili.     

Nemoguće je procijeniti koliko će građane stajati izbori

Glavninu troškova platit će općine, gradovi i županije. Oni moraju osigurati novac za biračke odbore, naknade članovima izbornih povjerenstava, tiskanje listića i plakata. Troškove DIP-a pokriva država, u kojem iznosu, ne zna se.