Prema istraživanju Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, osnovnoškolci su se pokazali kao kampanjci koji se najviše oslanjaju na prepisivanje i došaptavanje za vrijeme svog obrazovanja
Je li ovakav način učenja budućnost našeg obrazovanja?
Istraživanje je pokazalo kako samo 10 posto djece uči radi osobnog zadovoljstva, a čak 90 posto njih uči isključivo zbog ocjena. Sve su to pokazatelji ozbiljnih propusta u našem obrazovanju koji dovode do stvaranja pogrešne motivacije kod učenika.
Uglavnom su nezainteresirani za dublja istraživanja neke teme i proširivanje svog znanja o istoj. Smatraju da će ispit proći ako su snalažljivi, a ne ako zagriju stolicu. Mnogi učitelji, ali i roditelji, apeliraju na promjene u načinu kako djeca uče.
Cilj je lakše učenje
Mnogi vide spas u cjelovitom učenju. Radi se o pristupu u kojem dijete o svijetu uči kao o cjelini, a ne o svakom području zasebno kao što je slučaj u sadašnjem obrazovnom sustavu. Djecu se nastoji potaknuti na povezivanje, samostalno istraživanje i spajanje znanja iz svih područja. Ovakav način učenja pozitivna je promjena u obrazovnom sustavu, što nam je potvrdila i učiteljica iz Osnovne škole Luka Sesvete, Arijana Piškulić Marijanović.
- U mom su razredu svi visoko motivirani. Ono što je vrlo pozitivno kod cjelovitog učenja jest to da djeca koja imaju možda nešto manje sposobnosti nađu svoje mjesto i svako dijete u tom procesu nauči nešto novo, ali i uči od drugog djeteta - istaknula je naša sugovornica.
Potrebu za modernizacijom i prilagodbom načina učenja samoj djeci u odgojno-obrazovnom radu među prvima je prepoznao Profil Klett te je organizirao razne projekte, kao što je Nina i Tino, koji uključuju istraživačke aktivnosti, kroz koje djeca razvijaju svoju znatiželju, interese te u konačnici i samo znanje. Učiteljica Piškulić Marijanović otkrila je kako ona provodi ovakav projekt sa svojim razredom.
- Prošle smo godine obrađivali temu zavičaja. Krenuli smo od istraživanja i prikupljanja podataka što se sve može naći u zavičaju. Dječji zadatak zapravo je bilo osnivanje turističke zajednice koja je imala timove i oni su se natjecali tko će osmisliti bolju reklamnu kampanju. Proučavali smo medije, ali i samo tržište. Izradili su pozadinu za svoju reklamu čime smo se zapravo bavili dizajnom. Učili su i gramatiku jer su im sve rečenice morale biti smislene i pravopisno točne. Na kraju su vježbali nastup i izlaganje jer su morali prezentirati svoju reklamu - ispričala nam je učiteljica.
Nadodaje i kako je prekrasno u ovoj priči to što u cjelovitom učenju nema djeteta koje ne može sudjelovati. Naime, u njenom se razredu nalazi dječak koji ima disleksiju, a koji je uz pomoć drugih učenika uvježbao svoj tekst i sam ga odlično prezentirao.
Ovakav način učenja je sasvim sigurno budućnost boljeg i lakšeg obrazovanja. Primijenite ga i olakšajte djeci put do znanja.