Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Trumpa su već nominirale neke države, uključujući Izrael, Pakistan i Kambodžu, zbog posredovanja u mirovnim sporazumima ili prekidima vatre otkako je u siječnju ponovno preuzeo predsjedničku dužnost
Predsjednik SAD-a Donald Trump prošloga je mjeseca bez prethodne najave nazvao norveškoga ministra financija Jensa Stoltenberga kako bi razgovarali o trgovinskim carinama, ali i o svojoj kandidaturi za Nobelovu nagradu za mir, piše Politico. Vijest o tom iznenadnom pozivu prvi je objavio norveški list Dagens Naeringsliv, a nešto kasnije ju je za američki portal potvrdio i vladin dužnosnik iz Osla.
Prema navodima lista, to nije bio prvi put da je Trump u izravnom razgovoru sa Stoltenbergom spomenuo prestižnu nagradu. Sam Stoltenberg, bivši glavni tajnik NATO-a, izjavio je kako ga je Trump kontaktirao nekoliko dana prije planiranog razgovora s norveškim premijerom Jonasom Gahrom Støreom. U razgovoru su, kaže, sudjelovali i neki članovi Trumpova tima, među kojima ministar financija Bessent i američki trgovinski predstavnik Greer.
- Istina je da me predsjednik Trump nazvao nekoliko dana prije razgovora s premijerom Storeom. U razgovoru je sudjelovalo i nekoliko članova predsjednikova osoblja, uključujući ministra financija Bessenta i trgovinskog predstavnika Greera - potvrdio je Stoltenberg za Politico.
Dodao je kako su teme bile gospodarska suradnja i carine, a razgovor je, prema njegovim riječima, poslužio kao priprema za kasniji poziv Trumpa norveškom premijeru. O ostalim detaljima, kaže, ne želi govoriti.
Ovaj telefonski razgovor bio je uoči Trumpova planiranog sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci, koji bi, prema analitičarima, mogao biti ključan test njegove kandidature za Nobelovu nagradu za mir. Svaki pomak, bilo napredak u pregovorima ili pogrešan korak, u vezi s ratom u Ukrajini mogao bi presudno utjecati na percepciju njegovih diplomatskih zasluga.
Norveški odbor za Nobelovu nagradu svake godine bira dobitnike među stotinama nominiranih kandidata, a pet članova tog tijela imenuje norveški parlament, u skladu s oporukom švedskog industrijalca Alfreda Nobela iz 19. stoljeća. Dobitnici se proglašavaju u listopadu u Oslu.
Trumpa su već nominirale neke države, uključujući Izrael, Pakistan i Kambodžu, zbog posredovanja u mirovnim sporazumima ili prekidima vatre otkako je u siječnju ponovno preuzeo predsjedničku dužnost. Kao svoje značajne zasluge naveo je smirivanje napetosti između Indije i Pakistana nakon oružanog incidenta ranije ove godine, kao i nedavno domaćinstvo sastanka čelnika Armenije i Azerbajdžana u Washingtonu, gdje se razgovaralo o okončanju dugogodišnjeg neprijateljstva između dviju zemalja.
Ako bi osvojio Nobelovu nagradu za mir, Trump bi postao peti američki predsjednik kojemu je to pošlo za rukom, nakon Theodora Roosevelta, Woodrowa Wilsona, Jimmyja Cartera i Baracka Obame. Ipak, sam Trump je skeptičan po pitanju svojih izgleda.
- Nikad mi neće dati Nobelovu nagradu za mir - rekao je u veljači na sastanku s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u Ovalnom uredu.
- Šteta. Zaslužujem je, ali nikad mi je neće dati - dodao je Trump.
24sata © 2026
