U Dvoru odana počast srpskim žrtvama tijekom i nakon Oluje

"Došli smo se pokloniti stradalim žrtvama koje ne smijemo zaboraviti sve dok ne čujemo riječi koje će utješiti one koji su ostali nakon njih, te dok se neće suditi onima koji su počinili zločin", poručio je predsjednik Savjeta SNV-a Milorad Pupovac.

To, istaknuo je Pupovac, očekuju i pripadnici hrvatskog naroda kojima su stradali njihovi najbliži, ali i Srbi u Hrvatskoj, tamo gdje su stradali njihovi sunarodnjaci.

Na groblju je obavljen pomen za 64 žrtve iz masovne grobnice koji su, kaže, mahom stradali u izbjegličkoj koloni, ali i one čija tijela nisu nađena

Pupovac: Zločin nakon završetka operacija grubo je kršenje humanitarnog prava

Zločin nakon završetka oružanih operacija, kako je rekao, predstavlja grubo kršenja međunarodnih humanitarnih prava.

Pupovac je naveo kako je izaslanstvo SNV-a u pet dana obišlo petnaestak mjesta gdje je stradalo oko 200 nevinih žrtava.

Posebno teškim je ocijenio ubijanje psihijatrijskih bolesnika, a posebno se osvrnuo na, kako je kazao, stradavanja dvije bolesnice, Srpkinje u kolicima i Hrvatice maloga rasta, koje su u školi poginule zagrljene, a zajedno su sahranjene u Petrinji. U znak pijeteta prema njima, Pupovac je poljubio crvenu ružu koju je položio uz ulaz u školu.

Na skupu je rečeno kako je u prostorijama Osnovne škole u Dvoru, naočigled pripadnika danskog bataljuna UNPROFOR-a, 8. kolovoza 1995. ubijeno deset preostalih nemoćnih, bolesnih i napuštenih srpskih građana, koji su dovezeni iz petrinjske Neuropsihijatrijske bolnice i Doma umirovljenika.

Istaknuto je da su danski vojnici jedino registrirali da je u školu upala skupina vojnika u odorama bez oznaka, koji su izvršili masakr koji još uvijek nije rasvijetljen.

Teršelič: Intenzivirati istrage i procesuirati ratne zločine za vrijeme i nakon Oluje

Voditeljca Dokumente - Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič, izrazila je zabrinutost jer još uvijek nisu istražene sve okolnosti spomenutog masakra u školi.

U duhu razvoja povjerenja i mira pozvala je hrvatsko pravosuđe, izvršnu i zakonodavnu vlast, te upravu za zatočene i nestale da nastave i intenziviraju istrage i procesuiranje ratnih zločina za vrijeme i nakon Oluje, kao i identifikaciju nestalih Srba i Hrvata.

"Documenta je zabilježila 98 takvih sudbina na dvorskom području, ali je to nepotpun popis. U tom radu trebamo suradnju vladinih institucija te Memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskog rata", poručila je Teršelič.

U ovo vrijeme kada, rekla je, svjedočimo vrlo važnim koracima i riječima SDSS-ove saborske zastupnice  Anje Šimpraga i potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića, koji govore o svojim iskustvima u stradanjima Srba u i nakon Oluje, potrebno je više medijskog prostora.

"O stradalima ovdje snimljen je film '15 minuta masakra u Dvoru', ali hrvatska javnost nije vidjela tu priču. Ni Državno odvjetništvo, ni tužilaštvo u Hrvatskoj i Srbiji nisu uspjeli utvrditi jesu li počinitelji iz Hrvatske vojske ili Arkanovih jedinica, odnosno srpske vojske ili BiH. Te priče moramo čuti i to govori koliko još imamo posla, ali te priče moramo čuti", naglasila je.

Neprimjereno je da Milanović odlikuje generala optuženog u BiH

Ipak, neprimjerenom je ocijenila Milanovićevu namjeru da uruči odličje generalu umirovljenom generalu Hrvatskog vijeća obrane Zlatanu Miji Jeliću, koji je optužen u BiH.

"Drago mi ja da živimo u vrijeme u kojem se otvara perspektiva i u kojem će se više pažnje posvetiti događajima iz Oluje. Vjerujem da ćemo na simboličan način okončati i Drugi svjetski rat i Domovinski rat, što do sada nismo znali", zaključila je Teršelič.

Na komemorativnoj svečanosti pročitana je Izjava sjećanja Srpskog narodnog vijeća, o događajima iz Oluje svjedočio je načelnik općine Dvor Nikola Arbutina, a vjerski obred na dvorskom groblju vodio je paroh dvorski otac Jugoslav Maksimović. 

Nakon završene svečanosti, Pupovac je u izjavi novinarima odlazak SDSS-ova potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića na svečanost u Knin, te odlazak ministra branitelja Tome Medveda u Grubore, ocijenio važnim događajem od kojeg se mnogo očekuje.

Odlazak Miloševića u Knin i Medveda u Grubore početak kulture mira

"To je početak stvaranja kulture mira, politike sjećanja u kojem će biti mjesta za žrtve i Hrvata i Srba. Podjednako je važno što te geste čine dva čovjeka koji su u proteklom ratu imali gubitke najbližih srodnika. Oni odlučuju da krenu tom vrstom puta, što smatram iznimno važnim i značajnom porukom", naglasio je.

Treba, ističe, razlučiti one koji su stradali i izgubili sve što su imali, jer njihov gnjev i ljutnju svatko mora razumjeti, te ne prihvatiti one koji na njihovoj patnji i opravdanoj srdžbi nastoje politički kapitalizirati i opstati.

"Izražene geste idu za tim da prestane korištenje stradanja jednih i drugih protiv onih drugih i nakon 25 godina iza rata. Svatko mora čuti riječ sućuti i riječ žaljenja, što će najveći broj ljudi shvatiti", zaključio je Pupovac.