Unatoč dokazanom zagađenju hrvatskih polja genetički modificiranim sjemenom, i europarlamentarka Petir tvrdi kako u Hrvatskoj nema sjetve genetički modificiranog sjemena
Poljoprivredna inspekcija je u 2015. uzela 22 uzorka zelene mase soje. U jednom uzorku je, prema ispitnim izvještajima ovlaštenog laboratorija, utvrđeno da je genetički modificiran.
To je lani bila izjava iz Ministarstva poljoprivrede, a Hrvatska agencija za hranu sad je dio iz nje prešutjela.
- Ministarstvo poljoprivrede je za 2015. osiguralo sredstva za analize uzoraka sjemena soje na moguću prisutnost GMO-a. U analiziranim uzorcima nije utvrđena prisutnost GMO-a u sjemenu soje domaćih proizvođača - napisali su nam.
Prešutjeli su da kod nas ima i sjemena iz uvoza. Kao i to da su poljoprivredni inspektori nakon prvog otkrića u najmanje još četiri polja pronašli genetički modificiranu soju.
Poslije se ispostavilo da je u vreće legalnog proizvođača bilo prepakirano drugo sjeme, i to najvjerojatnije izvan Hrvatske. Ministarstvo nije otkrilo o kojem je proizvođaču riječ, kao ni gdje je prirodno sjeme zamijenjeno genetički modificiranim.
Dugogodišnji proizvođač soje Željko Fabric ponavlja da je sporno sjeme imalo certifikat “slobodno od GMO”.
- Sijemo u travnju, je li sjeme bilo modificirano, može se ustanoviti tek u u listopadu. Nemamo vremena sve snimati i dokumentirati proces sijanja - kaže i dodaje kako na vrećama sojine sačme iz Brazila kojom se hrani stoka piše da sadrži GMO.
Inače, Ivo Delonga, direktor Croatiakontrole, u travnju je Večernjem izjavio kako je GMO lani potvrđen na 161 uzorku. Genetičke modifikacije su bile u kukuruzu, pamuku i duhanu, ali i kod kokoši, riba i svinja.
Unatoč dokazanom zagađenju hrvatskih polja genetički modificiranim sjemenom, i europarlamentarka Marijana Petir tvrdi kako u Hrvatskoj nema sjetve genetički modificiranog sjemena, pa sukladno tome niti genetički modificirane hrane.
- S obzirom na slobodu tržišnog natjecanja, ne možemo zabraniti uvoz takve hrane, no ona mora biti jasno označena kako bi potrošači znali što kupuju i jedu. Uvijek pozivam naše potrošače da kupuju hrvatsko i, ako je ikako moguće, da kupuju izravno od naših poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava - kaže Marijana Petir.
Dodaje da su sve naše županije zabranile ispuštanje živih genetički modificiranih organizama u okoliš.
- To što smo mi GMO free država nije dovoljno ako i naši susjedi ne budu dijelili taj pristup. Pčela ili vjetar ne znaju što je a što nije GMO free područje - upozorava Petir, koja je čelnicima EU i nama susjednih zemalja predložila uspostavu Alpe-Adria regije slobodne od GMO-a.
Njezina kolegica iz Europarlamenta Biljana Borzan sudjelovala je 2014. u izradi zakona prema kojem članica EU može zabraniti komercijalan uzgoj GMO-a na svojem teritoriju.
- Drago mi je što je Hrvatska među 19 zemalja EU koje su to zabranile. Sad se u EU uzgaja samo jedna GM kultura, i to u nekoliko zemalja, najviše u Španjolskoj - rekla je Borzan.
Ta kultura je kukuruz. Europarlamentarka Borzan dodaje da treba promijeniti i propis koji dopušta prodaju GM hrane te članicama EU omogućiti da to zabrane na svom teritoriju ako žele.
GM hrana može izazvati rezistenciju na antibiotike
Rizik od konzumiranja GMO hrane mogu biti alergijske reakcije i prijenos genetskog materijala iz modificiranih namirnica u ljudski organizam, kaže nutricionistica Leta Pilić.
To prvenstveno može izazvati rezistenciju, odnosno neosjetljivost na antibiotike. Moguća je i migracija gena genetski modificirane biljke na onu koja to nije.
Za sada nemamo dovoljno istraživanja koja bi potvrdila negativan utjecaj na zdravlje, tako da je teško definitivno potvrditi je li kozumiranje te hrane sigurno ili rizično. Potrošač treba odlučiti hoće li je konzumirati. S obzirom na kvalitetu dostupnih informacija, to nije lako, dodaje Leta Pilić.