Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
124 komentara

'U ime obitelji' žele ukinuti stranačke liste za manjince

Udruga U ime obitelji predložila je promjenu izbornog zakona kojim bi se ukinule manjinske stranačke liste, a broj preferencijalnih glasova povećao bi se na tri. Brojni stručnjaci i političari smatraju da to nije idealno rješenje.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
124 komentara

Na referendumskom stolu u Hrvatskoj uskoro bi se moglo pojaviti još jedno pitanje. Predstavnici 'U ime obitelji' prije par dana istupili su s prijedlogom koji žele provesti u referendum, a odlučio bi o načinu izbora predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor. Tako bi građani u budućnosti, u Saboru birali stvarne ljude, a ne kompletne stranačke liste.

Prema navodima Željke Markić, šefovi hrvatskih stranaka na izborne liste postavljaju kandidate na temelju vlastitih ideoloških preferencija, a to neminovno znači da su ljudi izigrani jer umjesto za stvarne kandidate, neprestano glasuju za stranačke liste. 

- Takvog europskog iskustva da su nacionalne manjine predstavnici u Saboru gotovo da i nema. A nema ih upravo iz razloga što je zadaća saborskih zastupnika gledati šire, dakle predstavljati nacionalno tijelo kao takvo, dok nacionalne manjine svoja prava ostvaruju na lokalnim razinama i najčešće tako da sačuvaju svoja obilježja, obrazovanje i slično - objasnio je Krešimir Planinić iz U ime obitelji i dodao: Nepravedno je što će netko tko dobije 351 glas za saborskog zastupnika biti jednak saborskom zastupniku koji ima 17.000 do 20.000 glasova.

S brojkama se slaže politički analitičar Žarko Puhovski koji ističe da prijedlog sadržajno ima smisla, ali napominje da je loš je ako se referendumom želi većinski oduzeti prava nacionalnim manjinama.

- To se izravno protivi demokratskim osnovama referenduma. Ali, ako gledamo to što traže za nacionalne manjine, to je politički striptiz na biračkom mjestu. Ljudi će se morati izjasniti kao Srbi, Romi ili Mađari,  a sve kako bi dobili tu privilegiju da s manje glasova njihovi predstavnici uđu u parlament. U tom slučaju se svima mora javno podastrijeti jedna osobna i privatna karakteristika. To je razlog zbog kojeg tri puta manje pripadnika manjina izlazi na izbore naspram pripadnika većinskog stanovništva – rekao je Puhovski.  Dodao je da tema, prošla ili ne na eventualnom referendumu, neće ugroziti HDZ, iako se na prvu može činiti kao udar na vladajuće. 

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

-Ni Crkva ne može skinuti HDZ s najjače pozicije u hrvatskom narodu. Kao što nitko ne može skinuti SDP s druge pozicije, koliko god se Bernardić trudio. Smatram da referendum neće proći jer ni ne smije proći. Političkog konsenzusa nema ni o tome ni o broju jedinica lokalne samouprave. Teško da može biti konsenzusa kada se ne mogu dogovoriti ni o čemu - istaknuo je Puhovski.

Tvrdi da je najveći problem vladajućih što o svemu odlučuje predsjednik stranke. Zbog toga vlada samo postoji, a ne funkcionira. Jer premijeru je, smatra Puhovski, najbitniji broj 76, mimo kojeg ga ništa drugo ne zanima. Ipak, što se tiče pitanja manjinaca, Puhovski ističe da prijedlog U ime obitelji nimalo ne narušava poziciju vladajućeg HDZ-a, već naprotiv, ide u korist te stranke. 

- Jačaju HDZ i stvaraju ljudima privid da su ljudi ti koji odlučuju o tome tko će biti izabran, a zapravo se radi o ponuđenom jelovniku koji je već unaprijed zadan - zaključio je. 

Manjinsko pitanje prvo treba postaviti samim manjincima, smatra saborski zastupnik Goran Aleksić. Ali ne manjincima političarima, već narodu, ljudima, kritičnoj masi. Tvrdi da je moguće referendumsko pitanje projekt određene grupacije ljudi koji žele ojačati svoj politički utjecaj. 

- Ako se stavim u poziciju da sam ja pripadnik nacionalne manjine, smatram da bi možda bilo dobro da način izbora predstavnika manjina sličan sadašnjem, ali da se odrede neka pitanja u kojima ne bi bio presudan glas zastupnika nacionalnih manjina i gdje im na neki način ne bi bilo presudno da sudjeluju u vlasti. Bilo bi dobro da se postigne da manjinama bude poželjno da su u oporbi jer oni sami po sebi jesu manjine - istaknuo je Aleksić koji je naglasio da prvi korak u rješavanju tog pitanja treba biti razgovor s ljudima koji su nacionalne manjine u Hrvatskoj.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Sličnog je mišljenja i SDP-ovac Arsen Bauk. Ipak, u svojim je stavovima bio nešto radikalniji. Smatra da je svaki prijedlog koji dolazi od strane Željke Markić i njene inicijative, a tiče se manjinskih prava, loš. Kako je naveo, u tom smislu za njega prestaje bilo kakva analiza tog prijedloga. 

- Postoje neke teorije da je ovo napad na Plenkovića jer on ne želi podržati ovu inicijativu, dok njegova stranačka baza to želi. Ali, to nije naš problem. Inicijativa, prošla ili ne, neće narušiti političku stabilnost i poredak. Politički establishment je postao bitan jer je dobivao glasove građana. Pa i Đapić i Markić su izašli na izbore i ostvarili zanemariv rezultat. Možda je ovo njihov pokušaj da skrenu pažnju na sebe nauštrb nekog drugog - rekao je Bauk. 

Aresen Bauk | Autor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Politički analitičar Višeslav Raos s FPZG-a smatra da referendum možda nije idealno rješenje. Odluku bi, kako je naveo, bolje bilo provesti kroz Sabor. U protivnom bi mogla nastati polarizirajuća situacija koja bi inicirala da se nekome mogu namjerno uskraćivati prava. Referendumska praksa u Hrvatskoj pokazala je da više toga ne rješava, nego što rješava. Raos misli i da bi, ako se promjena izbornog modela kvalitetno provede, mogla u konačnici dići kvalitetu Hrvatskog sabora.

Europska unija | Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

- Zastupnici nacionalnih manjina bi tako bili još više integrirani. Mogli bi pokazati da prate i pokrivaju puno više tema van zajednica koje predstavljaju. Na idejnoj razini to nije sporno, samo nisam siguran koja je točno pozadina iza toga. Bilo je i iz drugih političkih opcija, pa i lijevog centra, takvih ideja i ima dosta ljudi koji bi rekli da to nije loš model, samo treba vidjeti kakva će biti politička realizacija - rekao je Raos i zaključio: Mislim da nije loše da se otvorila ta rasprava. Nada se međutim, da to neće biti debata koja će nacionalne manjine stjerati u kut i umanjiti njihova prava. 
 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message