U koroni pokrenuli proizvodnju: 'Naše maskice za mobitel će izdržati i udarac biljarske kugle'

Evo, da se pohvalim da sam u ovom lockdownu pokrenuo proizvodnju u Hrvatskoj. Počeli smo s proizvodnjom i prodajom, već izvezli par tisuća komada zaštitnih stakala u nekoliko dana. Ako sve bude dobro, planiram do kraja godine zaposliti još tri – četiri čovjeka – pohvalio se softverski inženjer Stjepan Šmit iz Kutine. A što je to Stjepan otpočeo usred korone, pa još to i izvozi?

Za laike najjednostavnije – nepoderivu, neuništivu, ultra moćnu, čak herojsku zaštitu za ekrane mobitela, tako da više nema straha za mobitel ako on ispadne iz džepa na asfalt, ništa mu neće biti ni ako padne frontalno na pod ili ako ga kolega trkne sa stola na pločice.

Da budemo iskreni, nismo sami isprobali maskice ali, ako je suditi prema videu, s takvom zaštitom na mobitel može pasti biljarka kugla ili ga možete mlatnuti po stijeni i ekranu neće biti ništa.

Nije tu tehnologiju Stjepan izmislio, ona je iz Japana, ali je njegov poduzetnički njuh osjetio miris uspjeha kada je prije dvije godine vidio tu tehnologiju na sajmu u Kini.
Pojašnjava nam:

- Ranije su zaštitne PET folije bile od plastike. Bile su OK, ali nisu dovoljno dobro štitile. Onda se pojavilo kaljeno staklo koje je imalo stupanj čvrstoće 9, a dijamant ima 10. Odlično, ali bi takva maskica pucala kad bi se savinula pod kutom od 20 stupnja i to po cijeloj dužini. A i to je staklo bilo od 0.3 do 0.5 milimetara debelo što je previše za mobitel jer se gubi osjetljivost ekrana na dodir. I kad bi ga neko kvrcnuo sa strane, puklo bi. A onda su Japanci iskombinirali PET foliju koju su premazali nano česticama kaljenog stakla. Dobili su maskice koje se mogu savijati na 360 stupnjeva, ne puca, a ako baš i pukne, onda je to samo na mjestu savijanja – pojašnjava naš sugovornik. Dakle, japanska pamet proizvedena u Hrvatskoj.

A onda su u Kutini podijelili 15.000 letaka za svoj dućan u gradu, izreklamirali neuništive maskice za 49.90 kuna. I priča je krenula...

U uspjeh ne sumnja, jer je ranijim poslovima osigurao prodor na čak 33 tržišta, od čitave regije, Skandinavije, Irske, Velike Britanije, Italije, pa i Maroka, Gruzije, Armenije, Bjelorusije, Alžira... Teško se u jednom dahu Šmit može prisjetiti svih tržišta na kojem posluje.
Kaže, količine može proizvesti jer njegov stroj u osam sekundi može laserom izrezati savršeno preciznu maskicu.

- A stroj ima dva lasera koji mogu istovremeno raditi. Oko 3000 maski možemo proizvesti na dan i problem nam je pakiranje jer u kutije možemo pospremiti samo tisuću komada – smije se ugodnim brigama Šmit. No i to rješava pa je već osmislio jednostavniji dizajn kutija za pakiranje i stiže mu stroj za automatsko lijepljenje naljepnica.

No svoje poslovno carstvo počeo je graditi 1994. uvijek osjećajući trenutak da bude prvi na tržištu. Tada je krenuo sam sa softverima, potom kompjuterima, printerima, otvarao je dućane po Hrvatskoj. Kasnije je nudio i audio-video tehniku, bijelu tehniku, male kućanske aparate.

- Ali sam početkom 2000. osjetio da je vrag odnio šalu jer je svako selo dobilo takav dućan. Okrenuo sam se novom poslu narednih godina – uvozu dodataka kao što su stalci za televizore, torbe za laptope, miševi, kablovi, tipkovnice, slušalice... Kompjuterski accessories jednostavno. Bila je to roba koja se rijetko reklamirala, ali joj ne treba servis. U pet godina smo prodali 150.000 stalaka za televizore i projektore, a možda smo imali pet reklamacija – govori nam Šmit.

Otkriva kako je shvatio da trgovac u prosjeku za prodaju televizora zaradi oko 150 kuna (a televizor se zna i pokvariti, zar ne?), a da uz njega zaradi dodatnih 150 kuna samo na nosaču televizora, kabelu, spreju za ekran...

Otkrili su novu poslovnu nišu i ubrzo su postali lideri u regiji te su se brendirali kao SBOX. Njihov proizvod postao je prepoznatljiv, a tržište su proširili na više od 30 zemalja. Kako se jedna tvrtka iz jedne Hrvatske mogla tako probiti, pitamo s predumišljajem, jer znamo koliko se često poduzetnički duh zna gušiti u našoj zemlji.

- Jednostavno. Imao sam osjećaj za posao, nos za odabir proizvoda, za dizajn. Kao klinac sam dobro crtao i imao osjećaj za boje i dizajn pa smo osmišljavlai svoja pakiranja, radili reklame. Dobar artikl, dobar dizajn i dobra reklama. Ide – pojašnjava 'jednostavnu' formulu.

A onda su napravili korak naprijed i osmislili novi brend – White Shark i to za gaming publiku. Bili su prvi u regiji koji su osjetili da se tu kuha nešto veliko, da je to industrija bez klasične reklame, bez poznatih lica, onako iza kulisa, ali zato velikog novca.

- Izvrsnu promociju naših gaming artikala su youtuberi, surađujemo s njih 30-ak u regiji. Oni su naši ambasadori, a njih prati oko 80 milijuna followera! Pa preko njih i nas prati 200.000 pratitelja na Instagramu, na YouTube kanalu 90.000 – niže nevjerojatni doseg svoje potrošačke publike naš sugovornik. Priznaje, mnogo toga naučio je od svojih 'klinaca', kako kaže.

No najstariji sin ima sad već 29 godina. Oni su mu približili svijet društvenim mreža i snage koja tu leži. Kaže, od White Sharka stvorili su tako jaki brend da sad djeca kupuju njihove sponzorske majice i mnogi 'žicaju' potpis nekog youtubera. Šmit iznosi i molbe roditelja da im donese White Shark majicu jer im dijete već tri godine spava u staroj.

- Moja mala je treći razred i uvjerila me koliko su youtuberi jaki. Nije znala niti jednog glumca, ne zna za tenisače, niti tko je Ronaldo, Severina? Tko je ona? Ali zna svakog youtubera – kaže Šmit. I u youtuberima i igricama našao je svoje saveznike, a neke priče graniče s nadrealnim.

- Lani je jedan youtuber došao u Zagreb s gamerima na naš poziv na Velesajam. Moj sin je tom youtuberu dao svoju kapu i kaput da se uopće može probiti na stage da ga svi ne pregaze. Tom influenceru je trebalo dva sata da dođe od paviljona 8 do paviljona 10. Postavili smo i pijedestal na kojem je sjedio i primali smo prijave da se s njime slikaju. U pet dana bilo je 11.000 prijava – govori Šmit.

Kaže kako su dvije ili tri godine hit proizvodi bile gamerske stolice, a sad su stolovi koje rade i prema posebnim narudžbama.
Ali da se vratimo na početak i one Nano Hybrid Glass maskice. Pomoću lasera, mogu izrezati 5000 različitih modela maskica. Štoviše, imali su nedavno upit vlasnika skupocjenog automobila koji je htio zaštitnu masku za ekran radija pa su mu je 'izrezali', kao i zaštitna stakalca za pametne satove kutinskih biciklista.

- Da mi je netko rekao prije deset godina da ću ovo raditi i izvoziti vani rekao bih 'daj bježi'. A sad šaljemo proizvode u Gruziju, Sjevernu Afriku, cijelu Europu... Počeli smo proizvoditi u koroni. Da, uspjeli smo – kaže Stjepan ispred Šmit Electronica.