'Neka Vlada kaže što je učinila da zaštiti nacionalne interese'

Sjednica Sabora započela je stankom koju su zatražili Siniša Hajdaš-Dončić u ime Kluba SDP- a te Branko Bačić u ime Kluba HDZ na temu rafinerije u Sisku.

Osim rasprave o Zakonu o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova, na dnevnom redu još su Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva, Zakon o policiji, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti te Zakon o članarinama u turističkim zajednicama, a svi idu u saborsku proceduru po hitnom postupku.

Davor Bernardić u ime Kluba SDP-a istaknuo je kako su tema energetske neovisnosti Republike Hrvatske i tema INA-e koja direktno utječe na pet posto BDP-a najvažnija tema u Hrvatskoj. Naglasio je kako INA nije, niti može biti predmet za bilo kakvo strančarenje.

- Riječ je o kompaniji koja ima velike prihode, uz koju su se zadnjih 10- ak godina vezale brojne afere poput afere Hernardi, Sanader, konzultantica i stoga nam je u interesu da znamo što se događa u postupku oko INA-e. Ovih dana Europska komisija tražila je od Hrvatske da izmijeni Zakon iz 2002. godine i da temeljem toga utječe direktno na zlatnu dionicu kojom Hrvatska ima mogućnost upravljanja i donošenja veta u ključnim odlukama oko INA-e. Svjesni smo da Hrvatska ima vrlo ograničenu mogućnost utjecaja na poslovnu politiku INA-e, ali i zahtjeva radnika i radnica u INA-i za održanjem sisačke rafinerije, zadržavanjem proizvodnje u Hrvatskoj i to su za nas hrvatski nacionalni interesi - rekao je Bernardić i pozvao HDZ i Vladu da u Saboru izvijeste o tome što komisija traži od Hrvatske te što je Vlada poduzela u zaštiti nacionalnih interesa u slučaju INA-e.

'INA ne bi trebala biti predmet strančarenja'

Branko Bačić u ime Kluba HDZ-a složio se kako INA ne bi trebala biti predmet strančarenja, ali na nabrajanje HDZ-ovih afera podsjetio ga je na Zakon o privatizaciji donesen 2002., kojim je strateški partner INA-e, mađarska tvrtka MOL, postala vlasnikom 25 posto dionica.

-  Ni danas, a ni tada, javnost nije dobila odgovore na brojna pitanja i dvojbe koje su se pojavile u tom natječaju, a to je kako to da strateški partner MOL sa 25 posto dionica dobiva upravljačka prava koja su bila izjednačena sa upravljačkim pravima Republike Hrvatske koja su bila 75 posto. Kako to da je nakon natječaja koji je bio 2002. MOL dobio prava koja nisu bila integrirana i nisu bila sastavni dio tog natječaja. Ono što kolega Bernardić nije rekao, a to je da je Vlada Zorana Milanovića 2013. dobila od Europske komisije opomenu da Zakon iz 2002. uskladi s pravnom stečevinom EU. U dva navrata na tu temu odgovarala je komisiji sa prijedlozima Zakona i propustili ste reći da vam komisija to nije prihvatila - rekao je Bačić složivši se da je INA strateška tvrtka i da se mora učiniti sve da ostane u vlasništvu Republike Hrvatske. 

Naglasio je kako je teško uskladiti Zakon s pravnom stečevinom EU sve dok traje arbitraža u Washingtonu i u Ženevi, te dok se ne riješi odnos MOL-a i Vlade.

Nakon radnog vikenda zastupnicima ponestalo entuzijazma

Nakon radnog vikenda, zastupnici su u ponedjeljak u gotovo polupraznoj sabornici brzopotezno, s tek kratkim raspravama i gotovo bez uobičajenih replika raspravili nekolicinu zakona, a SDP-ovac Nenad Stazić raspravu o izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti iskoristio je kako bi opet prozvao vladajuće zbog dizanja PDV-a u toj branši.

Iako će, kaže, izmjene podržati kako bi pomogli zaposlenima u toj djelatnosti poručio je i kako je zakon beskoristan obzirom da takvom politikom uskoro neće biti ugostitelja.

"Nije problem ugostiteljima ni porez ni PDV. Ugostiteljima je problem ZAMP i plaćanje zaštite autorskih prava, a namet nam je izmislio naš bivši predsjednik Josipović", poručio je HDZ-ovac Stevo Culej.

Posebno je, kaže, teško malim ugostiteljima u ruralnim sredinama.

"Recite Vi meni zašto biste Vi skladali ili izvodili glazbu, ja na njoj zarađivao, a da vi od toga nemate ništa? Bi li to vama bilo pravedno? To u moj koordinatni sustav pravednosti ne ide", odgovorio je Stazić.

Ne može se, kaže na nečijem radu zarađivati, a da umjetnik od toga nema ništa.

"Da Vi to ne razumijete meni je posve jasno jer vi o umjetnosti ništa ne znate i to nije vaša vokacija i to ste svojom primjedbom rekli", poručio je Stazić Culeju.

Izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti produžuje se rok važenja privremenih rješenja, kako bi se pružanje ugostiteljskih usluga, ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u objektima za koje se vodi postupak ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada, odnosno u objektima za koje stvarni vlasničkopravni odnosi nisu usklađeni sa stanjem u zemljišnim knjigama, neometano nastavilo.

Zastupnici su raspravili i Zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova kojim se omogućuje online rješavanje potrošačkih sporova putem interaktivne web stranice, bez potrebe za osobnim dolaskom, osobnim dostavljanjem dokumenata ili dostavljanjem putem pošte.

- Ovim Zakonom se osigurava bitan mehanizam za zaštitu prava potrošača i osigurava mogućnost da potrošači na brži, jeftiniji i manje formalan način realiziraju svoje pravo kada imaju prigovor na kvalitetu proizvoda ili neku drugu osobinu proizvoda koji su kupili - rekla je Dalić.

Naglasila je kako će postupci koji će se provoditi biti besplatni ili s minimalnim troškom za potrošače. 

I dok je SDP-ov Peđa Grbin poručio kako će učinkovitost tog zakona ostati dvojbena.

HSS-ov Branko Hrg ga je podsjećao kako je rok za usklađenje tog zakona sa europskim zakonodavstvom bio još za vrijeme SDP-ove vlade pa se pitao može li Hrvatska stoga biti kažnjena.

Ministrica gospodarstva Martina Dalić hvalila je i prijedlog izmjena zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva koji propisuje uredbu da se tijekom pripreme zakonskih i podzakonskih akata treba učiniti procjena učinka propisa na malo i srednje poduzetništvo.

"Hrvatska danas svojim zakonima nameće veće troškove provedbe nego su u EU pa donošenje propisa stvara zakonodavnu osnovu koja se tiče poboljšanja poslovnog okružja posebno za malo i srednje poduzetništvo odnosno jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva", poručivala je Dalić.

"Dobro je da postoji procjena učinaka propisa no nije bilo dobro da je ista suspendirana kod donošenja poreznog zakona i takav se stres test se nije provodio", rekao je SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić.

Izmjene Zakona o članarinama u turističkim zajednicama

Državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matošić obrazložio je izmjene Zakona o članarinama u turističkim zajednicama. Istaknuo je kako je Vlada 27. srpnja 2016. godine  predložila dodatno smanjenje članarine koja se plaća turističkim zajednicama za pet posto u cilju rasterećenja gospodarstva od plaćanja neporeznih davanja. Procijenjeno smanjenje članarina je oko 10 milijuna kuna.