Od kršćanstva i islama do žrtvovanja životinja i paganskih zaštita od uroka, Albanci u vrijeme krize imaju 'pokrivene' sve duhovne potrebe
NEOBIČNI ALBANSKI OBIČAJI
U vrijeme krize okreću se vjeri i praznovjerju: Medvjedićima tjeraju uroke, žrtvuju kokote...
U zemlji u kojoj su granice između vjera porozne, franjevačka crkva svetoga Ante, smještena na planinskoj zaravni iznad grada Laca, već stoljećima privlači hodočasnike. Ondje kršćani, muslimani i ateisti sada dolaze po utjehu, možda i čudo, kako bi preživjeli ovu pandemiju i druge bolesti.
"To je mjesto gdje je Bog svima isti", kaže Aferdita Onuzi, antropologija s tiranskog sveučilišta.
"Dolaze kako bi ublažili strahove od nepoznatog i osjećaj nemoći pred pandemijom koja ne štedi nikoga", rekla je. "Svi vjeruju u čudo koje bi im moglo promijeniti živote".
Žrtvovanje
Mnogi posjetitelji pale svijeće, ostavljaju odjeću bolesnog djeteta u nadi da će ozdraviti ili ostavljaju fotografije svojih najdražih kako bi im donijele sreću.
"Svatko želi rješenje za svoje probleme i strahove. Čak i oni koji su se oporavili od covida dolaze po duhovno izlječenje i novu snagu", kaže svećenik Mirash Ivanaj.
Mnogi Albanci vjeruju da za ublažavanje stresa treba pokušati sve, posebno kad su u pitanju krize poput ove. Albanci su pola stoljeća živjeli pod komunističkom diktaturom koja je religiju stavila izvan zakona i nametnula ateizam. Muslimani, katolici i pravoslavni već tri desetljeća ne skrivaju svoju vjeru i čak se pridružuju jedni drugima na svetkovinama.
U selu Valiasu blizu Tirane nalazi se svetište bektašija, mističnog ogranka sufizma, koje privlači sve vjere.
Mnogi ondje preko noći ostave komad odjeće "kako bi odagnao bolesti i donio dobro onome kome pripada", kaže 60-godišnji čuvar svetišta Servete Mullai.
Albana Disha (50) nedavno je na istom mjestu žrtvovala kokota za dobrobit svoga sina, što je praksa ukorijenjena u paganskoj tradiciji koja perad smatra idealnom za bogove jer je ukusna.
Medvjedići obješeni ispred kuća
"Albanci vjeruju u moć sunca, snagu kamenja, mora, prirode ", objašnjava Alfred Halilaj, antropolog s dračkog sveučilišta. "To je zato što u suštini naša kultura izvire iz paganizma, koji ostaje temelj identiteta i svakodnevnog života unatoč nametanja vjerskih obraćenja", rekao je.
"Patnja i strah koju je ova pandemija izazvala potaknula je ljude da se okrenu nekim starim vjerovanjima i raznim imaginacijama, ali to nipošto ne znači da isključuju ulogu medicine", objasnio je.
Diljem Albanije uobičajeno je vidjeti plišane medvjediće obješene ispred kuća, postavljene u uvjerenju da tjeraju uroke i prokletstva.
"Strah nas tjera da više vjerujemo u Boga, ali i da prigrlimo male predmete protiv uroka i loše sreće", objasnio je 73-godišnji Ramzan Sefaj koju autu drži glavicu češnjaka u tu svrhu.
Ali čak i duhovni lideri inzistiraju na tome da je moderna medicina nužna. "Liječnici se nipošto ne smiju zanemariti", kazao je mula iz svetišta bektašija.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
