"U ŽDO-u Osijek ne radi nitko tko je bio u vojsci agresora"

Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku priopćilo je, reagirajući na izjavu zastupnka HDSSB-a Branimirav Glavaša u Saboru, da u tom odvjetništvu ne radi niti jedan dužnosnik koji je "aktivno sudjelovao u agresorskoj vojsci i napadao istok Hrvatske".

Iz te se izjave, kaže se u priopćenju, može zaključiti da se ona odnosi na zamjenika u Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku koji radi u odjelu za ratne zločine Miroslava Kraljevića. Ako se ta izjava odnosi na njega, Županijsko državnoodvjetništvo u Osijeku "objavljuje činjenice i točne informacije s ciljem zaštite osobnog i profesionalnog integriteta imenovanog državnoodvjetničkog dužnosnika, kao i ugleda državnoodvjetničke organizacije", stoji u priopćenju objavljenom u petak na internetskoj stranici DORH-a.

Branimir Glavaš je u četvrtak tijekom saborske rasprave o paketu pravosudnih zakona, spominjući sigurnosnu provjeru, rekao da u Osijeku kao zamjenik županijskog državnog odvjetnika u odjelu za ratne zločine radi osoba koja je aktivno sudjelovala u agresorskoj vojsci i napadala istok Hrvatske. Onaj tko je rušio ustavni poredak ne može biti u DORH-u, rekao je Glavaš.

"Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku smatra kako su u posljednjih mjesec dana, neistinitim objavama i izjavama pojedinaca, povrijeđena temeljna ljudska prava Miroslava Kraljevića, kao osobe, obiteljskog čovjeka, hrvatskog branitelja i kao državnoodvjetničkog dužnosnika," stoji u priopćenju. 

Župansijko državno odvjetništvo u priopćenju navodi niz činjenica iz biografije Miroslava Kraljevića, koji je prije rata s obitelji živio u Šidu u Srbiji. Među ostalim, da su ga u srpnju 1991. godine nakon sukoba hrvatske policije (među čijim pripadnicima je bio i brat njegove supruge) s pripadnicima JNA u Iloku, u centru Šida pretukli pripadnici četničke paravojne postrojbe "Beli orlovi".

"Krajem prosinca 1991. godine prisilno je mobiliziran u postrojbu TO Šida pri čemu nikada nije napuštao područje Republike Srbije niti sudjelovao u bilo kojoj vrsti ratnih djelovanja. Tom prilikom trebao je kao hrvatski nacionalist biti likvidiran zajedno s još dvojicom mobiliziranih muškaraca, o čemu postoji pisani dokaz. Nakon 20-ak dana je demobiliziran. Pišući o stradanjima Hrvata u Srijemu dr. Milan Bičanić u svojoj knjizi 'Srijem - krvavo krilo Hrvatske' između ostalog navodi: 'Mnogi Hrvati u Šidu privođeni su na 'informativne razgovore'. U šidskoj policijskoj stanici pretučeni su i zlostavljani. Među prvima kroz to su prošli: Miroslav Kraljević…'", stoji u priopćenju.

Srbiju je napustio 1992., jedan je od osnivača i prvi predsjednik "Zajednice izbjeglih i prognanih Hrvata iz Srijema, Banata i Bačke", pristupa Hrvatskoj vojsci. Godine 1993. imenovan je za zamjenika u Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku; rješenjem tadašnjeg ministra obrane Gojka Šuška od lipnja 1995. temeljem ratnog rasporeda raspoređen je za zamjenika vojnog tužitelja, od 1997. do 2003. godine obnašao je dužnost općinskog državnog odvjetnika u Belom Manastiru, a 1. prosinca 2003. imenovan je za zamjenika u Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku i tu dužnost obnaša i danas, navodi se među ostalim u priopćenju.

Ističe se da mu je predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman dodijelio mu je odlikovanje "Vukovar" zbog doprinosa mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja, te da je Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost više puta, nakon provedenih sigurnosnih provjera, više puta davao pozitivno uvjerenje o Miroslavu Kraljeviću za pristup klasificiranim podacima najvišeg stupnja tajnosti "vrlo tajno".