Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
14 komentara

Ubila se u sanatoriju: Depresija i tuga autorice Šegrta Hlapića

Nazivana je hrvatskim Andersenom i hrvatskim Tolkienom. Ivana Brlić Mažuranić, majka petero djece, bila je slabog zdravlja, osjetljiva na živce a zadnjih godina života borila se s teškom depresijom...

Foto: Wikipedia

Djed joj je bio političar, hrvatski ban i pjesnik Ivan Mažuranić, a baka Aleksandra Mažuranić, sestra jezikoslovca Dimitrija Demetra. Otac joj je bio Vladimir Mažuranić, pisac, odvjetnik i povjesničar. Ona, Ivana Brlić Mažuranić, autorica Priča iz davnine i Čudnovatih zgoda Šegrta Hlapića, književnica u Hrvatskoj i u svijetu priznata je kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu koja je četiri puta bila nominirana za Nobelovu nagradu, a Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti primila ju je za svoga (dopisnoga) člana, kao prvu ženu kojoj je dodijeljena takva čast.

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL Spomen bista u Slavonskom Bodu

Boležljiva i osjetljiva na živce

Unatoč velikom talentu i slavi, Ivana je, piše Sanja Lovrenčić u knjizi U potrazi za Ivanom, smatrana osobom slabog zdravlja, osjetljivom na živce. Obitelji, i Brlić i Mažuranić, su sve činile da joj bude bolje. Slali su je u poznata lječilišta da bi prebrodila krize zdravlja i depresije. Iz današnje perspektive, s obzirom na životne okolnosti, zdravstvene slabosti i loša raspoloženja u koja je zapadala čine se razumljivima. Rodila sedam puta, prvi put sa samo osamnaest godina, a dvoje djece je umrlo nedugo nakon poroda. Na pitanja obitelji, liječnici su ustvrdili da se premlada udala te da njeno tijelo nije bilo spremno na tolike trudnoće.

Htjeli je što prije udati

Četvero djece Vladimira Mažuranića odgajano je prema maksimi 'u zdravom tijelu zdrav duh". Djeca se 'gombaju' što znači da vježbaju bučicama, grade i ruše male utvrde u djedovom vrtu u Jurjevskoj, a Ivana je kao najstarija već u dvanaestoj godini smatrana odraslom osobom. Naobrazbu uglavnom stječe kod kuće, pomoću kućnih učitelja, koji je pretežno podučavaju francuskom jeziku, a najveće obrazovanje kao i ljubav prema knjizi djevojčica dobiva čitajući brojne knjige iz kućne i djedove biblioteke. Svoj dnevnik Ivana piše odmalena, s pauzama, te u njega bilježi sve, od dječaka koji su se u nju zagledali do strasnih molbi Bogu da čuva njezinu obitelj. Petnaestogodišnja djevojka voli zabave s vršnjacima, odlazi na plesove, promenade po današnjem Strossmayerovom šetalištu, stil pisanja joj je nekad ozbiljan i zamišljen, a nekad vrckav, pun malih šala, kakva je bila i ona sama - piše u knjizi Proklete Hrvatice autorica Milana Vuković Runjić te ističe da Ivanino uživanje u mladosti ne traje dugo jer njezina majka traži prigodne prosce.

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL Kuća u Jurjevskoj gdje je živio ban Ivan Mažuranić i gdje je djetinjstvo provela njegova unuka Ivana

- Zanemaruje ona pritom ovakve Ivanine dnevničke zapise: Bože ako nije grijeh takova što moliti, daj mi dar za pisanje knjige'. Bez obzira na tihe želje i ambicije, Ivanina majka se potrudila da joj se kćer što ranije i što bolje uda. Sa sedamnaest, Ivana je zaručena. S osamnaest ona postaje Ivana Brlić Mažuranić. Vatroslav Brlić, odvjetnik, dvanaest godina stariji od nje, iz Broda na Savi. Nema sumnje da će ona voljeti svog Vatroslava - Nacu, ali podjednako joj je jasno da je njoj kao i tolikim onodobnim djevojkama to vjenčanje nametnuto - navodi autorica u knjizi.

Velike brige i odgovornost za mladu ženu

Budućem suprugu u Brod šalje nježna pisma i pjesme no teško je pretpostaviti kako se doista osjećala. Početkom 1892. mlada žena napušta Zagreb i svoj djevojački život i okreće novu stranicu u velikoj kući Brlićevih s pogledom na Korzo. 

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL Kuća u S. Brodu u kojoj je živjela Ivana sa mužem i djecom

- Dočeka je kućanstvo o kojem treba brinuti, jer Nacini roditelji su mrtvi. O svakodnevnim problemima s kojima se herojski susreće Ivana redovito piše majci. Iz pisama se vidi koliko joj nedostaju roditelji. Majka joj iz Zagreba šalje sluškinju. Tu si i voćnjak, vinograd, domaće životinje... - piše autorica Runjić

Ivana, kako stoji u knjizi Sanje Lovrenčić 'U potrazi za Ivanom', šiva i krpa rublje, kuha sapun, tali mast, kupuje krave, popravlja sa stolarom namještaj, neprestano organizira velika čišćenja i bori se protiv moljaca. Uz to, ona čita, organizira dobrotvorne priredbe i predstave. Uskoro, ostaje u drugom stanju. Njezin suprug Naca, premda nije neki pjesnički tip, niti razumije tajnu potrebu svoje supruge da bude pisac, nastoji joj ugoditi, nježan je..

Foto: Calimero Sport

Učestale trudnoće i smrt djece

Ipak, djeca koju rađa doslovce jedno za drugim iscrpljuju u svakom pogledu mladu ženu. Krajem siječnja 1893. Ivana rađa svoju najstariju kćer Nadu. Nakon poroda, 19- godišnja rodilja pati od najrazličitijih zdravstvenih problema, a možda i od liječnicima tada nepoznate, postporodiljne depresije. Jedini su joj 'lijek' posjeti obitelji u Zagrebu, koji joj očito, uza sav trud da vodi ispunjen život u Brodu, sve više nedostaje..
U rujnu 1894. Ivana rađa sina Ivana, a u prosincu 1895. sina Vladimira koji na očaj majke nije dugo poživio. Ivani se nakon tog događaja zdravlje toliko pogoršalo da je Naca šalje u češko lječilište Frazensbad. Drugu kćer Zoru rađa 1897. kod roditelja u Zagrebu, a godinu dana kasnije Zdenku. Još jedno dijete joj umire, ali ta je smrt ne pogađa toliko kao ona Vladimira.

Foto: Calimero Sport

U dvadeset i petoj godini iza Ivane je šest porođaja i četvero djece i nema nikakve sumnje da su djeca središte njezinog univerzuma. Vodi ih u šetnje, na 'gombanje', igra se s njima, sama izmišlja maštovite igre, uči ih francuski, svirati klavir, maskira ih u vrijeme maškara, nabavlja im razne kućne ljubimce, kuniće, koze, kozliće..

Šegrta Hlapića posvetila nećaku

Ivanina sestra Alka udaje se 1907. za bugarskog diplomata Nestorova a njihovom malom sinu, svojem nećaku, Ivana će za nekoliko godina posvetiti priču po imenu 'Čudnovate zgode Šegrta Hlapića'

- Reklo bi se da je Ivanin život više nego dobar, no sasvim iznenada, godine 1909. ona upada u ponor depresije, kao Alica u rupu, trčeći za bijelim zecom.. Tjeskobna je, razdražljiva, plačljiva, a nakon 'velike živčane krize' odlazi na lječilište na Bled. Vraća se uskoro kući i  1917. u dobi od 43 godine rađa djevojčicu Nedjeljku koju će od milja zvati Nevom, Nevičicom prema istoimenoj svojoj priči - ističe Runjić u Prokletim Hrvaticama.

Smrt majke i muža su je dotukli

U to vrijeme roditelji i suprug i dalje su živi Ivana postaje priznat i hvaljen autor, djela joj se prevode na svjetske jezike, član je Akademije. Majka Henrieta, Ivanina 'slatka mamica' kojoj je pisala cijeli život umire 1919. i pred njom se opet otvaraju ponori depresije

- Vatroslav Brlić koji je već dugo pobolijevao, umire u vinogradu, okružen djecom, nedugo nakon što im je saopćio vijesti o financijskoj katastrofi  koja je obitelj sustigla zbog neodgovornog ponašanja sina Ive što je sa suprugom živio otmjeno, ali 'na dug'. Bit će potrebno obje kuće staviti pod hipoteku, prodati konja...Sve to nakon muževa sprovoda čeka ožalošćenu Ivanu - navodi autorica Runjić u svojoj knjizi.

Sav novac daje rastrošnom sinu

'Dolaze dani kad je upravo neizrecivo teško' piše ocu. Iduće godine, Ivana će navršiti 50 godina, njezinoj sestri Alki umire 11-godišnja kći Thea, a Ivanina kćer Zora rađa kćerkicu Ivanu. I dalje su joj Brlićevac i vinograd izvor zadovoljstva i radosti, bez obzira na velik broj kućanskih obveza. Sad tamo dolaze i njezini unuci. Otac joj slavi 80 godina,  a ona priprema Hlapića za pozornicu. Sav novac koji dobiva od oca, Ivana daje sinu Ivi koji se utapa u dugovima. Nakon očeve smrti život je još za oktavu mračniji.

Foto: Calimero Sport Ivana sa djecom i unucima

- Posljednjih godina Ivana je toliko siromašna da joj i put iz Broda u Zagreb postaje nedohvatan. Približava se šezdesetoj i sve češće pobolijeva. Premda je bliska sa Zorom i njezinom obitelji te uživa u svojoj Nevici jasno je da se njezina nekadašnja energija istopila. Velika književna slava nije joj mogla pripomoći u njezinoj teškoj financijskoj svakodnevici- opisuje teške dan slavne književnice autorica Prokletih Hrvatica

Osiromašena i depresivna digla ruku na sebe

Iako je u to vrijeme Jugoslavenska akademija nekoliko puta predlaže za Nobelovu nagradu ona je u to vrijeme lošeg zdravlja, bez novca i bez stana u Zagrebu.

Foto: wikipedia

Ozbiljno bolesna ili samo duboko nesretna ubila se 21. rujna 1938. u bolnici na zagrebačkom Srebrnjaku. Bile su joj 64 godine.

Tema: History

Možda vas zanima i ovo:
Message