Udio hrvatskog javnog duga skliznuo na 74,4 posto BDP-a

Hrvatski javni dug iznosio je na kraju ožujka 287,8 milijardi kuna, što je 3,2 milijarde ili 1,1 posto više nego na kraju prošle godine, pri čemu je udio duga u BDP-u skliznuo na 74,4 posto, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Osim na kvartalnoj razini, javni je dug na kraju prvog tromjesečja nominalno bio veći i na godišnjoj razini. Tako je u odnosu na kraj ožujka prošle godine porastao za 5,9 milijardi kuna ili 2,1 posto.

„Povećanje javnog duga na kraju prvog tromjesečja najvećim dijelom je posljedica ostvarenih izdanja obveznica na domaćem tržištu kapitala u veljači ove godine”, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Unatoč nominalnom rastu duga, njegov udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) već dulje vrijeme pada jer gospodarstvo raste brže nego dug.

Tako je nedavno objavljeno da je u prvom tromjesečju BDP porastao 3,9 posto na godišnjoj razini.

„U relativnom izrazu dug opće države je za 0,2 postotna boda niži u usporedbi s krajem prosinca 2018. Navedena kretanja posljedica su snažnog rasta gospodarstva u prvom tromjesečju i povoljnih kretanja u proračunskoj statistici, odnosno nastavka provođenja fiskalne discipline”, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u četvrtak.

Prema strukturi, unutarnji dug opće države krajem ožujka iznosio je 185,2 milijarde kuna, što je za 2,7 posto više u odnosu na kraj prošle godine, dok je vanjska komponenta smanjenja za 1,6 posto, na 102,6 milijarde kuna.

„Obzirom na očekivani nastavak gospodarskog rasta u ovoj godini, udio javnog duga u BDP-u mogao bi nastaviti s padom”, navode analitičari RBA.

Uz to, nastavak ekspanzivnih monetarnih politika središnjih banaka, uz okruženje niskih kamatnih stopa, čini se povoljnim za djelomično i troškovno preslagivanje portfeljne strukture javnog duga.

„U konačnici, podrška fiskalnoj metrici svakako dolazi i od još jedne solidne turističke (pred)sezone, što će djelovati u smjeru solidnog punjenja proračuna. Uz zadržavanje rasta primarnih rashoda ispod rasta nominalnog BDP-a, navedena kretanja svakako će pozitivno utjecati na statistiku javnog duga”, zaključuju analitičari RBA.