Ukrajinski ministar obrane je "isprobao" hrvatsko oružje

Ministar obrane Ukrajine Stepan Poltorak rekao je u utorak u Zagrebu nakon sastanka s hrvatskim kolegom Damirom Krstičevićem, s kojim je razgovarao o obrambenoj suradnji, da je pristaša poštivanja svih ugovornih obveza i po povratku u domovinu razgovarat će o nezadovoljavajućem remontu hrvatskih MiG-ova.

Dvojica ministara obratila su se novinarima nakon sastanka o suradnji obrambenih industrija na kojem je tema bio i problem MiG-ova.

Potpredsjednik vlade i ministar obrane Krstičević je ukrajinskog kolegu upoznao s teškoćama 12 hrvatskih zrakoplova koji su u srpnju 2015. došli s remonta u Ukrajini i samo su tri u funkciji, zbog čega je u Hrvatskoj pokrenut sudski proces protiv odgovornih.

„Pristaša sam obveza izvršavanja svih ugovornih obveza“, rekao je ministar Poltorak u izjavi novinarima.

Sporazum iz 2014. koji je bio potpisan između hrvatske tvrtke i Ukrajine “nije potpuno izvršen“, i to na "štetu hrvatske strane", rekao je Poltorak.

Ministarstvo obrane nije bilo uključeno u taj ugovor remonta, rekao je Poltorak i najavio da će „pozorno proučiti“ to pitanje po povratku u Ukrajinu i razgovarati s predstavnicima tvrtke.

Poltorak je rekao da će o MiG-ovima izvijestiti na najvišoj razini.

Ukrajina ima velika iskustva u modernizaciji i obavila je desetke modernizacija čime su poboljšane tehničke karakteristike borbenih zrakoplova, rekao je. 

Hrvatski mediji su tvrdili da su na MiG-ovima koje je Hrvatska zaprimila od Ukrajine "prekucani" serijski brojevi jer ne odgovaraju dokumentaciji zrakoplova ni brojevima koji su navedeni u ugovoru o remontu, kao i da ugrađeni dijelovi zrakoplova ne odgovaraju pratećoj dokumentaciji.

Na novinarsko pitanje o kupnji novih borbenih zrakoplova, Krstičević je podsjetio da je Hrvatska jesenas dobila četiri ponude za nabavu višenamjenskih borbenih zrakoplova od Sjedinjenih Država, Izraela, Grčke i Švedske i da će o tome donijeti odluku.

"Čekali smo 15 godina" i zato "idemo odgovorno" jer "odluka treba biti priuštiva i odgovorna", rekao je ministar podsjetivši da je izrađena studija o potrebi kupnje 12 zrakoplova nakon čega je stručna skupina dala preporuku.

SAD nudi nove zrakoplove F16, Izrael polovne F16C, Grčka polovne F16C, a Švedska nove Gripene.

Rok nabave zrakoplova je 2020. godina, kad Hrvatska prvi put predsjeda Europskom unijom i kada će se slaviti 25. godišnjica Oluje.

Hrvatska obrambena industrija svjetski poznata

Cilj sastanka u utorak u zgradi MORH-a bilo je unapređenje obrambene suradnje, rekao je ministar Krstičević i kazao da su ustanovili dosta područja u kojima dvije zemlje mogu surađivati.

"Hrvatska obrambena industrija je svjetski poznata i priznata. Hrvatski vojnik potpuno je opremljen hrvatskom opremom i naoružanjem", rekao je ministar Krstičević.

Izvijestio je da je tijekom sastanka potpisan ugovor između ministarstva obrane Ukrajine i hrvatske tvrtke Galeb koja proizvodi odjeću za vojsku, no da taj ugovor tek treba biti definiran.

Prezentacija je već priređena ukrajinskom izaslanstvu, rekao je ministar, a nakon izjava gosti su imali prilike upoznati predstavnike nekoliko hrvatskih tvrtki kao što su HS-Produkt, Šestan-Busch, DOK-ING, Kroko, Hemco, Čateks i druge.

Ukrajinski ministar obrane pokazao je interes za suradnju s tvrtkama Galeb, HS-Produkt i Šestan-Busch.

Krstičević o primanju u Kuću slavnih Ratne škole kopnene vojske SAD-a

Ministar Krstičević odgovorio je na pitanje o primanju u Kuću slavnih Ratne škole Kopnene vojske SAD-a.

"To je čast i priznanje i meni i pobjedničkoj Hrvatskoj vojsci", rekao je Krstičević, prvi Hrvat primljen u tu instituciju koju je pohađao prije dvadesetak godina.

U izjavi novinarima ministar Poltorak izrazio je zadovoljstvo što je posjetio Hrvatsku baš u vrijeme kada slavi godišnjicu priznanja neovisnosti, te godišnjicu mirne reintegracije istočne Slavonije.

Hrvatska i Ukrajina imaju sličnosti jer su obje bile žrtve agresije, rekao je Poltorak koji smatra hrvatska iskustva dragocjenima.  

Premijer Plenković je u studenome za posjeta Kijevu rekao da bi Hrvatska mogla prenijeti Ukrajini vlastita iskustva mirne reintegracije istočne Slavonije 90-ih koja bi bila primjenjiva na istočnu Ukrajinu gdje vladine snage ratuju s proruskim pobunjenicima.

Rusija je oštro reagirala na takvu izjavu i pozvala Zagreb da se aktivnije zauzme za rješavanje kroničnih unutarnjih problema u vezi s pravima Srba i drugih nacionalnih manjina u Hrvatskoj.

Plenković je izjavio da su i Hrvatska i Ukrajina bile žrtve brutalne vojne agresije, da je njihov teritorijalni integritet narušen silom te da hrvatska iskustva iz reintegracije istočne Slavonije devedesetih godina mogu biti korisna Ukrajini.

U sukobima na istoku Ukrajine poginulo je od izbijanja proruske pobune u pokrajinama Doneck i Luhansk u proljeće 2014. više od 10.000 ljudi. 

Sporazumima iz Minska potpisnice su se obvezale na prekid vatre, povlačenje teškog naoružanja i stvaranje tampon zone te na oslobađanje svih zarobljenika i talaca.

Susret s premijerom

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sastao se u utorak u Banskim dvorima s ministrom obrane Ukrajine, generalom zbora Stepanom Poltorakom. Uz predsjednika Vlade sastanku su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević te zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske  general pukovnik Drago Matanović. 

Razgovaralo se o političkim i gospodarskim odnosima. Poltorak je izvijestio o razgovorima s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Damirom Krstičevićem o sigurnosnoj suradnji. Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da su odnosi između dvije zemlje prijateljski te naglasio da postoji mogućnost za snažniju suradnju. 

Republika Hrvatska u okviru Radne skupine za suradnju Hrvatske i Ukrajine, na čelu s državnom tajnicom Zdravkom Bušić, radi na prenošenju iskustava koja ima iz procesa mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja, čiju je 20. obljetnicu obilježila jučer, kao i prenošenju znanja u procesu približavanja Europskoj uniji. 

Razgovarali su o političkim i gospodarskim odnosim Europske unije i Ukrajine.