Obavijesti

News

Komentari 24

Ulaganje u obrazovanje jedini je način da Hrvatska napreduje

Ulaganje u obrazovanje jedini je način da Hrvatska napreduje
1

24sata, Zagrebačka škola ekonomije i managementa te Agencija IMC organiziraju međunarodnu konferenciju o promjenama u školstvu i važnosti reforme

VIDEO

Finska je davno provela reformu školstva kakva se pokušava provesti u Hrvatskoj. Što možemo naučiti i primijeniti od finskog obrazovnog sustava, otkrit će nam stručnjaci na konferenciji koja se održava idući tjedan.

Kako nastaviti reformu obrazovanja i školovati djecu za zanimanja koja su nam potrebna i tražena? Kako uvesti predškolsko obrazovanje za sve? Kako povećati broj stipendija? Na ta pitanja pokušat će odgovoriti sudionici međunarodne konferencije o obrazovanju u organizaciji 24sata, Zagrebačke škole ekonomije i managementa i Agencije IMC. Konferencija se održava 28. rujna pod nazivom “Što o učenju možemo naučiti od Finske?”.

Uz ugledne hrvatske stručnjake, na njoj će sudjelovati finski stručnjaci koji su reformirali školstvo. Škole u Helsinkiju su krajem ožujka predstavile novu radikalnu reformu školstva.

Učenici u Helsinkiju neće više imati sat povijesti, geografije ili matematike. Primjerice, đaci ugostiteljskih škola izučavat će temu “poslovanje kafića”, koja će objediniti matematiku (zbog izdavanja računa), strani jezik (rad s turistima) te pisanu i usmenu komunikaciju.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.

Tim povodom smo u ožujku razgovarali s hrvatskim nastavnicima i profesorima o tome mogu li se finska iskustva primijeniti u Hrvatskoj.

- Finsku je ulaganje u obrazovanje pokrenulo i preobrazilo iz jedne od najsiromašnijih zemalja Europe u jednu od najrazvijenijih i najbogatijih zemalja svijeta. To je svakako poruka i Hrvatskoj. Nažalost, kod nas se to ne događa iako imamo svijetlih primjera pojedinih škola koje su učinile značajne iskorake, ali samo zahvaljujući pojedinačnim inicijativama nastavnika, ravnatelja ili škola - rekao nam je tad Davor Vidaković, ravnatelj Srednje medicinske škole Ante Kuzmanića u Zadru.

On se osobno upoznao s finskim modelom obrazovanja. Redovito prati nove obrazovne inicijative u toj zemlji.

- Nemoguće je trenutačno u Hrvatskoj provoditi inicijative koje se provode u Finskoj. Nemamo definiran cilj i strategiju. Naši učenici zahvaljujući novim tehnologijama, prije svega, u spoznaji ne zaostaju za kolegama u Finskoj, ali su zakinuta u svemu ostalome. Slikovito, vozimo se u digitaliziranom vlaku na parni pogon - kaže Vidaković.

Projektna nastava se i kod nas afirmira u strateškim dokumentima na kojima se temelji reforma. U maloj mjeri je i prisutna u nastavi. Tako da to i nije nešto novo. Ključno je što će to u Finskoj postati dominantan tip nastave, smatra profesor Nikica Simić iz zadarske privatne gimnazije.

- Poticanje kreativnosti i kod nas dobiva maksimalnu (verbalnu) podršku. U praksi biva obično suprotno. Kako će to činiti Finci, ne naslućujem. Iz mojeg iskustva to bi značilo, također, posebnu edukaciju nastavnika, ali nakon toga i izbor kreativnih nastavnika. Kod nas ta priča neće još dugo zaživjeti, unatoč najavama sličnog. Školski sustavi u izravnoj su vezi s postojećim društveno-gospodarskim odnosima. Ako je ta teza dobra, besmisleno je tražiti mogućnost primjenjivosti finskih ideja u našem školskom sustavu jer naše i finsko školstvo se i previše razlikuju. Nama je, u ovom trenutku, najvažnije nastaviti našu reformu polazeći od onoga što znamo i možemo ostvariti - kaže.

Esad Mujaković, ravnatelj OŠ Vladimira Nazora u Vrsaru, naglašava kako finski sustav škole promovira kao mjesta za socijalno učenje i razvoj vještina.

- Naravno da se finski, a ni bilo koji sustav, ne može preslikati nigdje drugdje u svijetu jer svaka država ima svoje specifičnosti, ali se mogu koristiti oni segmenti koji imaju univerzalne vrijednosti - kaže Mujaković. Psihologinja Nataša Venier Brajković tvrdi da Hrvatska prije razmišljanja o promjenama koje nose nove tehnologije treba razmišljati o tome kakva je uopće obrazovna politika. Reforma treba mijenjati stavove i mišljenje koje ljudi imaju o školama. Prije ovakvih promjena predstoji mnogo godina mijenjanja škole, koja će onda biti spremna i za ovakve promjene - kaže psihologinja.     

Projektna nastava bolja je i za suradnju učenika s nastavnicima     

Tatjana Bandera-Mrakovčić, ravnateljica OŠ “Nikola Tesla” iz Rijeke, kaže da tuđa pozitivna iskustva treba prilagoditi hrvatskoj stvarnosti.

Učitelj Marko Buće iz OŠ u Zakorenju kraj Požege smatra da bi ukidanje predmeta i uvođenje projektne nastave unaprijedilo školstvo jer bi se postigla bolja interakcija i suradnja između učitelja i učenika.     

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 24
VIDEO

Roditelji djevojčice su ponovno u policijskoj postaji! Na mjesto potrage stigao i bager, kopaju
ZBOG NOVIH SAZNANJA?

Roditelji djevojčice su ponovno u policijskoj postaji! Na mjesto potrage stigao i bager, kopaju

Nekoliko pripadnika policije iskopava prostor ispred štaglja gdje je djevojčica Danka Ilić nestala prije dva dana. Pretražuje se teren kako bi se pronašao bilo kakav trag

Snimke s mjesta događaja: Policija kopa teren kod štaglja gdje je nestala malena Danka
VIDEO: CURICA NESTALA U SRBIJI

Snimke s mjesta događaja: Policija kopa teren kod štaglja gdje je nestala malena Danka

BANJSKO POLJE, SRBIJA - Nekoliko pripadnika policije iskopava prostor ispred štaglja gdje je djevojčica Danka Ilić nestala prije dva dana. Pretražuje se teren kako bi se pronašao bilo kakav trag. Roditelji djevojčice ponovno su pozvani u policijsku postaju, ali za sada još nema informacija je li to povezano s kopanjem zemljišta oko kuće gdje je malena Danka nestala.
Četvrti je dan potrage za malom Dankom (2) u Srbiji! Na mjesto događaja stigle specijalne ekipe
NOVA SAZNANJA?

Četvrti je dan potrage za malom Dankom (2) u Srbiji! Na mjesto događaja stigle specijalne ekipe

Danka Ilić (2) nestala je u utorak oko 13 sati u prigradskom naselju Banjsko polje kod srpskog grada Bora