24sata, Zagrebačka škola ekonomije i managementa te Agencija IMC organiziraju međunarodnu konferenciju o promjenama u školstvu i važnosti reforme
Ulaganje u obrazovanje jedini je način da Hrvatska napreduje
Finska je davno provela reformu školstva kakva se pokušava provesti u Hrvatskoj. Što možemo naučiti i primijeniti od finskog obrazovnog sustava, otkrit će nam stručnjaci na konferenciji koja se održava idući tjedan.
Kako nastaviti reformu obrazovanja i školovati djecu za zanimanja koja su nam potrebna i tražena? Kako uvesti predškolsko obrazovanje za sve? Kako povećati broj stipendija? Na ta pitanja pokušat će odgovoriti sudionici međunarodne konferencije o obrazovanju u organizaciji 24sata, Zagrebačke škole ekonomije i managementa i Agencije IMC. Konferencija se održava 28. rujna pod nazivom “Što o učenju možemo naučiti od Finske?”.
Uz ugledne hrvatske stručnjake, na njoj će sudjelovati finski stručnjaci koji su reformirali školstvo. Škole u Helsinkiju su krajem ožujka predstavile novu radikalnu reformu školstva.
Učenici u Helsinkiju neće više imati sat povijesti, geografije ili matematike. Primjerice, đaci ugostiteljskih škola izučavat će temu “poslovanje kafića”, koja će objediniti matematiku (zbog izdavanja računa), strani jezik (rad s turistima) te pisanu i usmenu komunikaciju.
Tim povodom smo u ožujku razgovarali s hrvatskim nastavnicima i profesorima o tome mogu li se finska iskustva primijeniti u Hrvatskoj.
- Finsku je ulaganje u obrazovanje pokrenulo i preobrazilo iz jedne od najsiromašnijih zemalja Europe u jednu od najrazvijenijih i najbogatijih zemalja svijeta. To je svakako poruka i Hrvatskoj. Nažalost, kod nas se to ne događa iako imamo svijetlih primjera pojedinih škola koje su učinile značajne iskorake, ali samo zahvaljujući pojedinačnim inicijativama nastavnika, ravnatelja ili škola - rekao nam je tad Davor Vidaković, ravnatelj Srednje medicinske škole Ante Kuzmanića u Zadru.
On se osobno upoznao s finskim modelom obrazovanja. Redovito prati nove obrazovne inicijative u toj zemlji.
- Nemoguće je trenutačno u Hrvatskoj provoditi inicijative koje se provode u Finskoj. Nemamo definiran cilj i strategiju. Naši učenici zahvaljujući novim tehnologijama, prije svega, u spoznaji ne zaostaju za kolegama u Finskoj, ali su zakinuta u svemu ostalome. Slikovito, vozimo se u digitaliziranom vlaku na parni pogon - kaže Vidaković.
Projektna nastava se i kod nas afirmira u strateškim dokumentima na kojima se temelji reforma. U maloj mjeri je i prisutna u nastavi. Tako da to i nije nešto novo. Ključno je što će to u Finskoj postati dominantan tip nastave, smatra profesor Nikica Simić iz zadarske privatne gimnazije.
- Poticanje kreativnosti i kod nas dobiva maksimalnu (verbalnu) podršku. U praksi biva obično suprotno. Kako će to činiti Finci, ne naslućujem. Iz mojeg iskustva to bi značilo, također, posebnu edukaciju nastavnika, ali nakon toga i izbor kreativnih nastavnika. Kod nas ta priča neće još dugo zaživjeti, unatoč najavama sličnog. Školski sustavi u izravnoj su vezi s postojećim društveno-gospodarskim odnosima. Ako je ta teza dobra, besmisleno je tražiti mogućnost primjenjivosti finskih ideja u našem školskom sustavu jer naše i finsko školstvo se i previše razlikuju. Nama je, u ovom trenutku, najvažnije nastaviti našu reformu polazeći od onoga što znamo i možemo ostvariti - kaže.
Esad Mujaković, ravnatelj OŠ Vladimira Nazora u Vrsaru, naglašava kako finski sustav škole promovira kao mjesta za socijalno učenje i razvoj vještina.
- Naravno da se finski, a ni bilo koji sustav, ne može preslikati nigdje drugdje u svijetu jer svaka država ima svoje specifičnosti, ali se mogu koristiti oni segmenti koji imaju univerzalne vrijednosti - kaže Mujaković. Psihologinja Nataša Venier Brajković tvrdi da Hrvatska prije razmišljanja o promjenama koje nose nove tehnologije treba razmišljati o tome kakva je uopće obrazovna politika. Reforma treba mijenjati stavove i mišljenje koje ljudi imaju o školama. Prije ovakvih promjena predstoji mnogo godina mijenjanja škole, koja će onda biti spremna i za ovakve promjene - kaže psihologinja.
Projektna nastava bolja je i za suradnju učenika s nastavnicima
Tatjana Bandera-Mrakovčić, ravnateljica OŠ “Nikola Tesla” iz Rijeke, kaže da tuđa pozitivna iskustva treba prilagoditi hrvatskoj stvarnosti.
Učitelj Marko Buće iz OŠ u Zakorenju kraj Požege smatra da bi ukidanje predmeta i uvođenje projektne nastave unaprijedilo školstvo jer bi se postigla bolja interakcija i suradnja između učitelja i učenika.