'Ulažimo u obrazovanje jer je to način da izađemo iz krize '

Svakog dana  u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Obrazovanje čini vitalnu razliku u povećanju ekonomskog rasta, kompetitivnosti i stvaranju poslova. Od pokretanja strategije Europa 2020., obrazovanje je postalo središnji dio plana EU za rast i poslove. Europska komisija ohrabruje zemlje članice da reformiraju svoje obrazovne sustave kako bi edukacija i usavršavanje postale prilagođenije ljudskim potrebama, da prihvate digitalne tehnologije te nove načine podučavanja i učenja. I pokušavamo ohrabriti što više ljudi da iskoriste poticaje unutar programa kao što je Erasmus+ za studiranje ili rad u drugoj zemlji. Vodimo se činjenicom da mobilnost povećava mogućnosti za zaposlenje. Moj zadatak u novoj komisiji, u njezinoj novoj strukturi i metodama rada, je nadograđivati i ojačavati ulogu koju obrazovanje ima u gospodarskom rastu i poslovima.

Obrazovana radna snaga

Znamo da obrazovanje pomaže ponovno izgraditi gospodarstvo koje je stabilno i koje postiže dugoročni rast te da kroz obrazovanje pripremamo mlade za multikulturalni svijet u kojem živimo.

Dokazi za to su jasni. Kriza je uzela najveći danak onima s niskim kvalifikacijama koji su više gubili poslove nego oni visokokvalificirani. Više od 80 posto njih je zaposleno, dok je jedva 40 posto niskokvalificiranih koji imaju posao. Ovaj trend samo će se pogoršavati.

Ali obrazovanje je više nego samo pokretač zaposlenosti. Ono je pokretač rasta i inovacije. Kad su radnici visokoobrazovani i vješti, kad kritički promišljaju i kreativni su, oni stimuliraju inovaciju, mogu se prilagoditi sofisticiranijim metodama rada i povećati produktivnost. Za visoko razvijena područja kao što je Europa, koja ne može opstati računajući na najniže cijene, ovo je vrlo bitno. S obrazovanom radnom snagom Europa može zadržati konkurentnost i kroz inovacije proizvoditi izvrsnu kvalitetu uz održivu cijenu. Idućeg mjeseca ministri obrazovanja raspravljat će o ekonomskoj stavci obrazovanja na Vijeću u sklopu ponovnog razmatranja strategije Europa 2020. Rasprava potiče dva važna pitanja za koja mislim da su iznimno važna za naš budući rad.

Nismo dovoljno dobri

Prvo, budimo iskreni. Europski obrazovni sustavi su dobri, ali vjerojatno ne dovoljno dobri. PISA istraživanje vještina 15-godišnjaka pokazuje da, primjerice, u matematici - koja je osnovna vještina od strateške važnosti za našu budućnost - ne stojimo tako dobro. Otprilike jedan od četiri učenika ima vrlo slabe rezultate. Možemo bolje. Uzmimo glavne ciljeve obrazovne strategije u Europi 2020. Puno smo postigli u smanjenju napuštanja škole u ranoj fazi ispod 10 posto i povećanju završenosti visokog obrazovanja iznad 40 posto. Ali zemlje članice još imaju puno posla. Bilo je napretka, ali on je nejednak. Ostaju velike razlike između zemalja članica. Zato Europa mora ambiciozno nastaviti modernizirati i poboljšavati obrazovanje. Na EU razini podržavat ćemo ovu reformu kroz Europski semestar i godišnje preporuke za članice. Ali većina teškog posla ostaje na članicama koje su odgovorne za svoje obrazovne sustave. Dalje, izvrsni rezultati nisu besplatni. Moramo uložiti u obrazovanje ako želimo da pozitivno utječe na ekonomski rast i stvaranje poslova. Komisija je ovo istaknula u svojem godišnjem istraživanju rasta kad je pozvala na provođenje fiskalnih politika koje potiču rast, čak i ako to znači da će zemlje članice morati smanjiti deficite. Prioritet moramo dati trošenju na obrazovanje. No u praksi, većina članica smanjuje iznose za obrazovanje. U 2012. godini 19 članica smanjilo je te iznose. Njih 14 smanjilo je postotak BDP-a koji ulažu u obrazovanje. Istodobno, drugi dijelovi svijeta brzo nas sustižu i koriste obrazovanje kao strateško ulaganje. Npr. Brazil je od 3,9 posto BDP-a, koliko je ulagao 1999. godine, povećao iznos za obrazovanje na 5,3 posto BDP-a 2012. Prosjek u EU je 5,3 posto BDP-a.

Naravno, uloženi novac mora biti potrošen pametno, pogotovo u vremenima štednje u javnim financijama. Moramo postići bolje rezultate za što više ljudi s ograničenim resursima i ne smijemo smanjiti kvalitetu. Čvrsto vjerujem da to možemo napraviti. Kad se zalažem za više trošenja na obrazovanje, ne mislim na bjanko čekove, nego na ulaganje u modernizaciju i učinkovitost. Obrazovanje može i mora pomoći da smanjimo nezaposlenost, posebno mladih ljudi. Obrazovanje će nam pomoći da nestane 29. država članica koju je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker opisao kao ‘zemlju nezaposlenih’.

Nije vrijeme za samohvalu

To je razlog zašto je Juncker naglasio da Komisijin investicijski paket od 300 milijardi eura mora uključiti ulaganje u obrazovanje kao pokretača zapošljavanja i rasta. Obrazovanje je dio rješenja za mnoge od europskih gospodarskih izazova, ali je i važan društveni izazov. Postigli smo dobar napredak na obje strane. No nema mjesta samohvali.

Tibor Navracsics postao je povjerenik prije nekoliko mjeseci. Prije toga bio je mađarski parlamentarac te ministar vanjskih poslova i uprave. Analiza povjerenika Navraciscsa dio je njegova predavanja koje je prošli mjesec održao u Bruxellesu na skupu o novoj fazi rasta i kompetitivnosti u EU.