Iz uprave HNK poručuju kako u dijelu o baletu apel sadrži nečije vrijednosne sudove koji se ne temelje na konkretnim podacima. Mnogi umjetnici apel za spas Hrama kulture nisu potpisali
Uprava HNK: 'Pojedinci nas žele rušiti, a apel koji se potpisuje unosi nemir među umjetnike'
Uprava HNK organizirala je izvanrednu pressicu zajedno s predstavnicima HNK-ovih sastavnica (balet, drama, opera) koji su stali iza njih i podržali njihov dosadašnji rad te se složili u jednom: "Pustite nas da radimo!"
Intendantica Dubravka Vrgoč istaknula je tri problema s kojima se uprava susrela u posljednje vrijeme, a situacija je kulminirala, kako je rekla, recentnim napadom Zlatka Hasanbegovića u Hrvatskom saboru, a usmjerenom prema upravi kazališta. Uz to, u medijima se pojavio Apel za spas hrama kulture na Trgu Republike Hrvatske koji je navodno potpisalo 60 posto djelatnika HNK-a te je medijima i institucijama poslan e-mail s adrese: zaposlenici@gmail.com u kojem se traži ostavka uprave.
Apel za spas Hrama kulture na Trgu Republike Hrvatske, kojeg su dobili mnogi ugledni umjetnici, profesori i kulturni djelatnici, ujedno su odbili potpisivanje zbog njegova sadržaja i načina na koji se napada uprava kazališta. Prema zadnjim saznanjima uprave HNK, niti svi potpisnici ne znaju što su sve potpisali.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Tvrde kako potpisnici apela u zadnjih šest godina rijetko su, a većina nijednom, posjetili kazalište.
- Zanimljivo je da se o stanju u kazalištu nisu pitali umjetnici kao što su, nabrojimo samo neke, Alma Prica, Nina Violić, Milan Pleština, Goran Grgić, Ksenija Marinković, Lana Kos, Iva Vitić Gameiro i mnogi drugi koji neumorno rade, vježbaju, sudjeluju na probama, pripremaju nove predstave i izvode one s tekućeg repertoara - stoji u izjavi uprave HNK.
Poručuju kako u kazalištu nije viđen niti profesor Vjeran Zuppa (80), a s uvjerenjem potpisuje podatke o darovanim ulaznicama i opernom repertoaru.
- Među potpisnicima su oni koji nisu u ova dva mandata surađivali s HNK pa možemo ozbiljno pomišljati o povrijeđenoj taštini. Potpisnici ne razumiju organizaciju i upravljačku strukturu HNK jer je operu u prvom mandatu vodio Nikša Bareza, a danas je vodi maestro Marcello Mottadelli - dodaju iz HNK.
U proteklih šest godina Hrvatsko narodno kazalište je u operi izvelo neke od najznačajnijih premijera u novijoj povijesti hrvatskog glazbenog kazališta. Iz uprave HNK također navode kako u dijelu o baletu apel sadrži nečije vrijednosne sudove koji se ne temelje na konkretnim podacima.
- Razumljivo je da u složenim kazališnim kućama koje pod jednim krovom imaju tri raznorodna ansambla, tehniku i administraciju, odnosno veliki broj zaposlenika, uvijek postoje nezadovoljstva, jer je jako teško uskladiti djelovanje svih jedinica i stvarati vrhunska umjetnička djela. Problemi se rješavaju dijalogom, a u današnje vrijeme on se nameće kao jedini izlaz - poručuju iz uprave HNK pa zaključuju:
- Da podsjetimo javnost, pojedinci iz ove skupine protestirali su odmah čim je Dubravka Vrgoč imenovana intendanticom. Na čelo tih nezadovoljnika stao je gospodin Zlatko Hasanbegović koji je u više pokušaja bezuspješno htio rušiti upravu HNK. Stoga se nameće kako svrha apela nije spas HNK, nego unošenje nemira među umjetnike u vremenu pandemije i potresa te stvaranje nepovjerenja među publikom.
Apel prenosimo u cijelosti.
APEL ZA SPAS HRAMA KULTURE NA TRGU REPUBLIKE HRVATSKE
Mi, dolje potpisani umjetnici i kulturni djelatnici, izražavamo najoštriji prosvjed protiv stanja u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu i metoda kojima se služi aktualna uprava na čelu s Dubravkom Vrgoč te osobito protiv neprihvatljiva odnosa prema umjetnicima i zaposlenicima.
Zidove HNK-a nije uništio potres, ali sve ono unutar njih, građeno tijekom više od 150 godina, već šest godina doživljava nezapamćeno urušavanje, možda i gore od elementarne nepogode. Rezultati aktualne uprave u ovome su trenutku sljedeći:
- Čak 70 % zaposlenika (među umjetnicima Opere više od 80 %) nema povjerenja u intendanticu te ne vidi načina za daljnji nastavak rada ostane li na čelu kazališta. Kako ne poznaje ni osnovna pravila repertoarnoga kazališta, a od njezine je površnosti Opera (koja je imala rezultata koji ubuduće neće biti mogući) najviše ugrožena. Repertoar je praktički sveden na Eru s onoga svijeta i Nikolu Šubića Zrinjskog (i oni u nedovoljnom broju izvedbi) jer je postala praksa da se novi naslovi igraju najviše dvije godine i onda zauvijek nestaju s repertoara.
- Iako se tvrdi da su vrhunac uspješnosti ove uprave prodane ulaznice, to nije točno jer su se u mnogim slučajevima neprodane ulaznice dijele šakom i kapom, a sve kako bi se prikrila organizacijska nemoć i katastrofalno planiranje uprave podržavano od pojedinih novinara, a među „glasnijima“ su oni koji se nalaze na platnoj listi HNK-a.
- Samovolja i pritisak na zaposlenike, uz grubo korištenje prijetnji i ucjena, uzrok su njihova nezadovoljstva i straha koji svakodnevno koče kreativne procese i zdrave inicijative nužne za svaki kolektivni posao, kazališni osobito.
- Drama koja sve više gubi svoj repertoarni profil, u fokusu je intendantice koja do dolaska na ovo mjesto nije imala nikakva iskustva u glazbenome kazalištu, a zbog čega se broj opernih i baletnih izvedbi smanjuje iz sezone u sezonu.
- Uz brojne neriješene probleme oko statusa baletnih umjetnika te činjenicu da ‘bijeli balet’ više ne čini glavninu baletnog repertoara HNK-a, posebno nas rastužuje i potpuno zapostavljanje hrvatske nacionalne baštine kao jedne od središnjih zadaća zagrebačkoga Baleta.
- Operni je repertoar na sramotno lažan način popunjen igrokazima u foajeu, koji statistički čine više od trećine ukupne produkcije Opere.
Iz svega proizlazi da je odlazak ove uprave nužnost bez alternative jer u slučaju njezina ostanka slijedi strmoglavi i potpuni pad u ponor središnjega hrvatskog kazališta. Sada je posljednja prilika da se nađe osoba koja će biti kadra prekinuti liniju stalnoga pada.
Uspješan teatar ne može se stvarati bez poštovanja i povjerenja uprave u umjetnike i zaposlenike i obratno - bez njihova poštovanja i povjerenja u upravu. Njima se ne upravlja – s njima se stvara Teatar, napisao je jedan veliki intendant davnih (zlatnih) godina HNK-a kada je ovo kazalište stajalo ravnopravno s mnogima u svijetu. Da je intendantica željela učiti od boljih iz prošlosti i sadašnjosti, svega ovoga danas ne bi bilo. Umjesto toga, po načelu Zavadi pa vladaj i Prije mene nitko, poslije mene – potop, dogodio se golem razdor u teatru, s lažima i prikrivanjem stvarnoga stanja i istine što je u zabludu dovelo i osnivače i hrvatsku javnost.
Zabrinuti za budućnost HNK-a u Zagrebu, obraćamo se javnosti, uvjereni da će nastavak toleriranja dosadašnje prakse aktualne uprave imati nesagledive posljedice, ne samo po kazalište, već i po cijelu hrvatsku kulturu te da je hitna smjena aktualne uprave HNK-a neophodan korak u zaustavljanju katastrofalnoga postojećeg stanja.
Stoga pozivamo sve nadležne institucije, odgovorne pojedince i cjelokupnu hrvatsku kulturnu javnost da učine sve što je u njihovoj moći kako bi se zaustavilo daljnje urušavanje HNK-a u Zagrebu.
Potpisnici apela:
Blaženka Milić, prvakinja Opere HNK
Branka Beretovac, prvakinja Opere HNK
Vitomir Marof, nacionalni prvak Opere HNK
akademik Zoran Juranić, dirigent i skladatelj
akademik Pavle Dešpalj, dirigent i sveučilišni profesor
Slobodan Šnajder, književnik
Vjeran Zuppa, književnik, dramaturg i teatrolog, profesor emeritus
Nenad Popović, književnik, prevoditelj, urednik i izdavač
Dinko Bogdanić, prvak Baleta HNK, koreograf, ex ravnatelj Baleta HNK
Ostoja Janjanin, prvak Baleta HNK
Loris Voltolini, dirigent
Miroslav Homen, dirigent
Oko cijele situacije izjasnili su se i neki djelatnici HNK-a.
- Ne mogu vjerovati da netko pokušava umanjiti uspjehe na najmonstruoznije načine- Sve uspjehe i mukotrpan rad koji su ovi ljudi prošli zadnjih šest godina i u ovom kazalištu i kazalištima diljem svijeta - rekao je Leonard Jakovina, ravnatelj baleta, nabrajajući brojne uspjehe HNK-ovih plesača.
-Za njih sam dao sve i oni to znaju, a publika je to mnogo puta pljeskom pozdravila što znači da je balet ostavio i ostavit će neizbrisiv trag - dodao je i objasnio koliko je revoltiran činjenicom da netko pokušava skinuti Upravu kazališta.
Nacionalna prvakinja baleta Edina Pličanić naglasila je kako je u baletu došlo do procvata novih, mladih ljudi na što je posebno ponosna, a Daria Lorenci Flatz potvrdila je kako su odgovorno radili tijekom pandemije i striktno se držali epidemioloških mjera što se također spočitava intedantici.
-Dosta nam je i na sve se treba staviti točka. Postoje činjenice i njih treba utvrditi i nadam se da će ići u korist uprave i rada. Tri mjeseca smo radili pripreme za predstavu "Gdje se kupuju nježnosti", nitko se nije zarazio za vrijeme priprema, a svaki dan po šest sati smo bili zajedno. Samo je jedna osoba bila u samoizolaciji i nije bila pozitivna. Strašno smo odgovorni i jako pazimo - zaključila je.