Propisujući povratno djelovanje na ugovore sklopljene prije njegovog stupanja na snagu, zakonodavac je propustio uspostaviti ravnotežu između javnih interesa i zaštite prava adresata, zaključio je sud
POTICANA STANOGRADNJA
Ustavni sud ukinuo retroaktivnu zabranu prodaje i najma za povoljnije kupljene stanove
Ustavni sud ukinuo je članak Zakona o društveno poticanoj stanogradnji kojim se vlasnicima retrokativno na deset godina branilo otuđenje i davanje u najam stanova kupljenih po povoljnijim uvjetima u sklopu društveno poticane stanogradnje.
Osporenim člankom 12. zakona je u jednoj od sedam zakonskih izmjena zabrana prodavanja i davanja u najam stanova primijenjena i na kupoprodajne ugovore sklopljene prije stupanja na snagu zakona, a za koje od dana njihova sklapanja nije istekao rok od deset godina.
Prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti podnijeli su brojni građani, prigovarajući da im je propisana zabrana otuđenja i iznajmljivanja stanova kupljenih 10 godina prije stupanja na snagu zakona iako je Ustavom propisano da zakoni, osim u posebno opravdanim razlozima ne mogu imati povratno djelovanje.
Resorno ministarstvo je, pak, u očitovanju navelo da u ranijoj verziji zakona kupcima nije bilo ograničeno raspolaganje stanom kupljenim po povoljnijim uvjetima od tržišnih te su uočene zlouporabe pri preprodaji i davanju u najam stanova, posebno na turistički atraktivnim lokacijama.
Uz, to ministarstvo je navodilo da u slučajevima preprodaje ili iznajmljivanja, stanovi nisu korišteni za rješavanje stambenog pitanja već za ostvarivanje financijske koristi, ali i da je kupcima omogućena prodaja stana i prije isteka roka od deset godina, pod uvjetom da kupac plati razliku između ugovorene cijene i tržišne vrijednosti stana u vrijeme sklapanja ugovora.
Ministarstvo je pritom napomenulo da je u Hrvatskoj 2018. prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna cijena iznosila 11.819 kuna po metru četvornom te je za 54 posto bila viša od cijene stanova iz društveno poticane stanogradnje.
Ustavni sud je, međutim zaključio da vlada ni zakonodavac nisu opravdali povratno djelovanje "posebno opravdanim razlozima" te da u konkretnom slučaju, iako nesporno legitiman cilj koji se želio postići nema veći društveni značaj od pravne sigurnosti na koju su adresati osporene norme opravdano računali.
Propisujući povratno djelovanje na u govore sklopljene prije njegovog stupanja na snagu, zakonodavac je u konkretnom slučaju propustio uspostaviti ravnotežu između javnih interesa i zaštite prava adresata osporene odredbe, zaključili su ustavni suci.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
