"Vani živimo od stipendije, a u Hrvatskoj tako ne možemo..."

Više od 5000 stipendija strani su fakluteti i sveučilišta ponudili hrvatskim studentima na Sajmu stipendija koji je održan u Zagrebu i Rijeci.

Po rezultatima istraživanja Eurostudenta, troškovi studija u Hrvatskoj su visoki i u prosjeku iznose 31.500 kuna godišnje, uključujući školarine i životne troškove. Istraživanje je pokazalo da oko 28 posto studenata prima stipendiju, a četiri od pet hrvatskih studenata oslanja se na obitelj. Nakon ulaska u EU hrvatskim studentima je lakše dobiti stipendije za studiranje u inozemstvu. Među onima koji su to uspjeli je i Laria Župetić Plepelić (25). Ona je prije godinu i pol otišla u Nizozemsku ondje upisati fakultet. Kaže da je oduvijek htjela studirati vani.

- Tražila sam isključivo studij International Human Resources Managementa, odnosno ljudski resursi, jer me oduvijek zanimalo kako motivirati ljude na poslu, prepoznati i razviti njihove sposobnosti . Našla sam samo jedan takav smjer na engleskom jeziku u gradu Enschede, na Saxion Universityju - kaže nam Laria.

Uvjeti za upis na željeni fakultet bili su položen engleski jezik (TOEFL, Cambridge,I ELTS) te intervju s jednim od članova odbora. Dobila je i državnu stipendiju, za koju je uvjet rad od 56 sati mjesečno.

- Pošto nemam radnu dozvolu, odlučila sam s dečkom otvoriti firmu koja se bavi prodajom hrvatskih rakija i nakita. Na taj način se vodim kao zaposlena i dobivam stipendiju od 1000 eura mjesečno te besplatan pokaz. Otvoriti firmu ovdje je vrlo jednostavno.

U roku 24 sata sve je riješeno i odmah se može početi s radom. Ima mnogo naših studenata ovdje koji na taj način pravdaju stipendiju i imaju firme koje nude učenje jezika, sporta, prodaju nakit. Firma isto tako može pružati usluge čišćenja, konobarenja, dizajniranja pa se na taj način isto lakše zaposliti u tuđoj firmi - objašnjava studentica Lara.

Studirati i imati posao istodobno zna biti stresno i naporno, kaže, ali nizozemski obrazovni sustav joj se i više nego sviđa pa stigne sve.

- Predavanja su redovna, znači svaki dan, ali prije ispita imamo obaveznih tjedan ili dva praznika za učenje ili dolazak svojim obiteljima. Profesori se trude motivirati studente, objasniti im apsolutno sve što im nije jasno. Manje su grupe pa je nastava i individualnija. Profesori su tu za nas i za razgovor o privatnim situacijama i problemima jer su svjesni da nije lako biti u stranoj zemlji. Saxion University često organizira razne studentske debate, izlete i radionice s ciljem da se ljudi međusobno povežu i upoznaju. Faks je opremljen prostorima za učenje, teretanom, caffe barovima i kuhinjom da se studenti osjećaju ugodno i imaju gdje boraviti tijekom pauza izmedu predavanja - kaže.

Usporedila je hrvatski i nizozemski obrazovni sustav, koji se razlikuju.

- Bitna razlika je ta što ovdje uz teorijski dio imamo puno prakse, tako da studenti točno znaju što i kako rade u svojoj struci kad završe faks. Praksa nam je obavezna. Cijelu posljednju, četvrtu godinu, radimo u nekoj kompaniji, a potom pišemo završni rad o tome - pojašnjava nam Laria.

Stipendijom plaća 190 eura svaki mjesec ratu fakulteta, a za najam sobe u kojoj živi daje još 250 eura mjesečno. Sve ostalo ostaje joj za njezine troškove, a kako je obvezno raditi, još i zaradi.

- Stvarno se može živjeti od stipendije. Hrana je puno jeftinija nego u Hrvatskoj. A i način života je ovdje drukčiji. Nizozemci ne piju duge kave kako smo mi navikli. Upoznala sam ljude iz cijelog svijeta, različite kulture. Sklopila sam divna prijateljstva i upravo to iskustvo studiranja u inozemstvu je najljepše - zaključuje.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje