Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
143 komentara

'Već 4 godine nisam vidio kćer. Utrpala ju je u auto i odvezla...'

Novi tjednik Express donosi: U Hrvatskoj je pod zajedničkom skrbi samo 6% djece razvedenih roditelja, majkama ih je povjereno 84%, očevima 9%, a 1% posto institucijama. Parnice traju i do pet godina...

Foto: Pixabay
143 komentara

Kćer nisam vidio četiri i pol godine. Zadnji put sam je zagrlio 25. srpnja 2014. godine. Majka ju je utrpala u auto i odvezla. Znam gdje su, ali ne dopušta mi da se približim kćeri, da je kontaktiram, ne smijem je ni nazvati. U suprotnom, majka zove policiju - smireno priča muškarac (62) iz Zagreba. Za pomoć se obraćao svim hrvatskim institucijama, uključujući i premijera Andreja Plenkovića. Njegova kći danas ima 11 i pol godina. U bitki za skrbništvo i brojnim međusobnim optužbama za zlostavljanje bivših nevjenčanih supružnika institucije do danas nisu poduzele ništa konkretno. Centar za socijalnu skrb je više puta upućivao sudu prijedloge. Posljednji je da se dijete izuzme iz obitelji s majkom i smjesti u dom, no sud još nije reagirao. Majka smatra kako je i nju sustav izigrao.

- Moj bivši partner manipulira sustavom i njemu cilj nije dobrobit djeteta nego osveta meni. On me prati, prisluškuje i ne ostavlja nas na miru već godinama. To što nije vidio dijete znači da se ipak ne može sve postići na silu kako bi on htio. Dijete ga ne želi vidjeti, ne želi s njim imati posla - tvrdi ona.

Dodaje kako su u nadležnom centru unazad četiri i pol godine promijenili četiri stručna tima i četiri vršiteljice nadzora, a od 2016. do 2017. godine bili su bez ikakvog nadzora.

- Sve sudske postupke oteže moj bivši partner i institucije mu to dopuštaju, pa sad ja pitam tko u svemu tome štiti mene? - odrješita je ona.

Lani se u Hrvatskoj razvelo 6265 parova...

Njihovu sudbinu u Hrvatskoj dijeli još mnogo parova, no ne postoje službene statistike. Lani se u Hrvatskoj razvelo 6265 parova. Prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku, samo 170 djece ravnopravno uzdržavaju otac i majka, dok ih je 3122 sud dodijelio samo majci. Očevima su povjerili 407 djece.

POGLEDAJTE VIDEO:

- Brojka od 84% djece povjerene majkama je točna, ali nju DZS dobiva iz listića koje suci popunjavaju nakon razvoda braka roditelja. Iz tih podataka ne može se vidjeti u koliko slučajeva od tih 84% su se roditelji dogovorili da dijete stanuje s majkom, a u koliko je sud donio takvu odluku. I to su podaci iz razvoda brakova. DZS ima zbirni podatak o broju djece koja nakon razvoda ostaju kod majke, odnosno kod oca ili kod oboje, ali oni nemaju podatak kad je to rezultat sporazuma, a kad djeca tako žive temeljem odluke suda. Nemaju ni podatke o izvanbračnim roditeljima jer se taj listić ispunjava samo u razvodu braka. To je područje koje bi bilo zanimljivo istražiti - kaže sutkinja Marina Parać Garma s Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Ističe kako roditeljska skrb može biti zajednička neovisno o tome s kojim od roditelja djeca stanuju ako su roditelji postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom trajanja parničnog postupka.

Foto: Dreamstime

- Najveći broj roditelja nakon prestanka bračne zajednice postiže sporazum o tome s kojim od njih će djeca stanovati i u najvećem broju slučajeva se roditelji dogovaraju da djeca ostanu s majkom, mali broj roditelja se dogovara da djeca stanuju s ocem, premda je to puno češći slučaj nego prijašnjih godina. Posljednjih godina se mlađi roditelji dogovaraju i da djeca podjednako vrijeme provode sa svakim od njih, tzv. ‘pola-pola’.

Zajednička roditeljska skrb je apsolutno najbolje rješenje i za djecu i za roditelje te na sve načine treba poticati roditelje i pomagati im da postignu sporazum. Time šalju i najbolju poruku svojoj djeci - objašnjava sutkinja. Ističe kako ne postoje relevantna istraživanja koja bi pokazala kakvi su dogovori roditelja koji su se razveli sporazumno i koji su razlozi zašto je sud odlučio povjeriti pojedino dijete majci ili ocu. Postupak takve sudske odluke je složen.

- Sud donosi odluku na temelju provedenog dokaznog postupka, obje stranke predlažu dokaze, a to može i poseban skrbnik djeteta. Cijeni se potreba svakog konkretnog djeteta, skrb o djetetu prije prestanka obiteljske zajednice, pod zakonom određenim uvjetima utvrđuje se mišljenje djeteta i ocjenjuje je li to mišljenje u skladu s njegovom dobrobiti, cijene se roditeljski kapaciteti i majke i oca, odnos roditelja i djeteta, cijeni se mišljenje i prijedlog stručnog tima centra za socijalnu skrb, a po potrebi se provodi dokaz vještačenjem. Zadatak suda je donijeti odluku koja je u najboljem interesu tog konkretnog djeteta s obzirom na njegovu obiteljsku situaciju. Bitan element je spremnost roditelja na međusobnu suradnju u budućnosti po pitanju roditeljske skrbi jer je bitno da jedan roditelj ne isključuje drugoga iz djetetova života - nastavila je sutkinja Parać Garma.

'Većina odluka donosi se gotovo automatizmom na temelju spola roditelja'

- Prije nekoliko godina je naša udruga provodila istraživanje u kojem je jedno od pitanja bilo kojim kriterijima se rukovode suci prilikom odlučivanja koji je roditelj podobniji da mu se dijete povjeri na zajednički život. Upit je proslijeđen na 20 sudova u Hrvatskoj. Šest sudova nije smatralo potrebnim odgovoriti na ovo pitanje, a iz odgovora ostalih proizlazi da oni uopće ne znaju koji bi to mogli biti kriteriji ili nemaju jedinstvene kriterije te se razlikuju od suda do suda.   Zaključak je da se većina tih odluka donosi gotovo automatizmom na temelju spola roditelja - ustvrdio je Oliver Čanić, predsjednik Udruge za ravnopravno roditeljstvo, ističući kako sudovi u SAD-u, Velikoj Britaniji, Australiji i skandinavskim zemljama na internetskim stranicama objavljuju smjernice i podzakonske akte kojima definiraju na što suci trebaju obratiti pozornost kod određivanja najboljeg interesa djeteta, ali i predloške plana roditeljstva.

Parnice traju od jedne do pet godina

Time je sustav, smatra Čanić, puno transparentniji od hrvatskog. Takve parnice zbog najboljeg interesa djeteta trebale bi biti okončane u što kraćem roku. Sutkinja nije navela koliko traju jer to, kaže ona, ovisi o nizu čimbenika.

Ipak, u Udruzi za ravnopravno roditeljstvo su konkretniji.

- Parnice traju od jedne do pet godina. Čak se na privremenu mjeru, koja bi se po zakonu morala donijeti u roku 30 dana, čeka na nekim sudovima, uključujući i Općinski građanski sud u Zagrebu, do pet mjeseci. To su postupci koji i emocionalno i financijski iscrpljuju roditelje, a postupak koji traje gotovo polovicu djetetova života nije najbolji interes djeteta - tvrdi Čanić, koji se svakodnevno susreće s potresnim pričama ljudi koji su u konfliktnim razvodima izgubili kontakt s djecom.

- Pritužbe iz područja roditeljske skrbi kontinuirano, iz godine u godinu, u najvećem broju slučajeva podnose muškarci. Tako su, tijekom 2017., pritužbe koje su podnosili muškarci vezano uz roditeljsku skrb činile udio od 60,76% u ukupnom broju pritužbi iz tog područja, što je porast u odnosu na 2016., kad je taj udio iznosio 56,05%. I tijekom prijašnjih godina muškarci su u značajnijem broju podnosili pritužbe vezane uz roditeljsku skrb (59,21% u 2015. i 52,4% u 2014.) - govori Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Smatra kako se u visoko konfliktnim razvodima u postupak uključuju brojne institucije.

>>> Cijeli tekst pročitajte u novom broju tjednika Express!

Foto: EXPRESS

Tema: Hrvatska

Možda vas zanima i ovo:
Message