Ekonomisti su, komentirajući pad BDP-a za 24sata, upozorili upravo na činjenicu da pad neće biti katastrofa ako se iz njega izvuku pouke i ako država prestane trošiti kao da se ništa ne događa
RASHODI DRŽAVE NEODRŽIVI
Velik pad BDP-a: Na razinu prije epidemije vraćamo se tek 2024.
Pad BDP-a u drugom tromjesečju, u odnosu na isti kvartal prošle godine, iznosi 15,1 posto. To je, otkad se mjeri statistikom nacionalnih računa zadnjih 25 godina, najveći tromjesečni pad ikad zabilježen u Hrvatskoj, izjavio je ministar financija Zdravko Marić.
POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:
Pokretanje videa...
01:13
- S obzirom na okolnosti to i nije veliko iznenađenje, ali treba reći da je to viši pad nego što je bio u vrijeme zadnje krize kad je najveći pad bio oko 9 posto - rekao je Marić i naglasio da je Vlada napravila sve što je u tom trenutku mogla.
- Imajmo na umu da smo imali situaciju koju nismo imali niti u Domovinskom ratu. U ovu smo ovu krizu ipak ušli pripremljeniji nego 2008. Da nismo kao Vlada reagirali na vrijeme, ove bi brojke koje su teške bile još gore, i još opasnije da bi trendovi pada zaposlenih bili još gori. Mi i za treće tromjesečje isto očekujemo pad, ali nadamo se nešto manji - rekao je Marić i istaknuo da se ne ide u otpuštanja.
- Pad u drugom tromjesečju je na razini eurozone. Kad se gledaju pojedinačne zemlje, ima zemalja koje imaju i višu stopu pada, Italija, Španjolska, Portugal... Napravili smo i analizu s uključenim prvim tromjesečjem, tu je pad 7,8 posto - rekao je Marić.
No, Zavod za statistiku je isto tako objavio da je u drugom tromjesečju porasla državna potrošnja, i to za 0,7 posto na godišnjoj razini.
To je razdoblje karantene
Ekonomisti su, komentirajući pad BDP-a za 24sata, upozorili upravo na činjenicu da pad neće biti katastrofa ako se iz njega izvuku pouke i ako država prestane trošiti kao da se ništa ne događa. Profesorica makroekonomije u Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta Vedrana Pribičević za 24sata podsjeća kako se očekivalo se da će pad u drugom kvartalu biti rekordan, ali najavljivao se pad od 13 posto:
- Valja znati da to razdoblje zahvaća cijelu karantenu i ovo je očekivano. Kada se nije puno toga znalo o virusu, takva je strategija zatvaranja bila razumna. Treći kvartal će, pak, imati manji pad od očekivanog, baš zato jer je vlada mogla ući u kalkulirani rizik – prije svega jer imaju više informacija o virusu i na koje načine se širi, te kolika je smrtnost – pa je dopustila turistima da dođu na odmor u Hrvatsku, pandemiji unatoč. To možemo nazvati i vrstom sebične strategije, nešto što je napravila i Švedska. Nije dobro za međunarodne odnose, ali je dobro za hrvatsku ekonomiju koja nasušno treba prihode od turizma.
Proračunska rupa je već tu
- Posebice to trebaju jedinice lokalne samouprave, koje bilježe manjak prihoda uslijed poreznih promjena smanjenja poreza na dohodak gdje sada veliki broj ljudi uopće ne plaća porez na dohodak. S obzirom na to da su samo gospodarske mjere protiv korone napravile rupu od 21 milijardu kuna u proračunu (jer Hrvatska zapravo nema nikakav fiskalni kapacitet da se nosi sa ovime, nismo u „debelim“ godinama štedjeli da bi smo mogli trošiti u „mršavim godinama“), i to je bez posljedica smanjenja prihoda uslijed smanjenja razine gospodarske aktivnosti.
Jedino što u ovom trenutku preostaje jest novac dostupan kroz Europski fond za oporavak, koji je jednim dijelom i uvjetovan reformama. Naravno, nema besplatnog ručka, i taj će posuđeni novac Europska unija morati vratiti. Bilo je nekog govora o tome da će se vraćanje financirati klimatskim porezima i porezima na digitalna dobra, no o tome još nije postignut konsenzus, pa možemo reći da je koronakriza od EU stvorila „dužničku uniju” - objašnjava prof. Vedrana Pribičević.
Velimir Šonje, ekonomski analitičar i konzultant, specijalist za područja makroekonomike i financija, također podsjeća kako je već dulje vrijeme jasno da se u drugom tromjesečju dogodio najveći povijesni pad hrvatskog BDP-a
- Rashodi države su trenutno neodrživi i treba očekivati oštre političke sukobe oko odgode povećanja ili smanjenja nekih rashoda. Evidentno je da se većina ponaša kao da se ništa nije dogodilo i da novaca ima, i to je djelomično točno, ali to nije novac koji je prikupljen porezima, to je novac iz duga, novac koji dovodi do eksplozije javnog duga - pojasnio je Šonje.
Zanimljivo je da ekonomist Željko Lovrinčević kaže kako je BDP realno pao 11,9 odnosno 12 posto i da je sve to u gabaritima je očekivanoga:
- Ova razlika od tri posto se dogodila jer je država odgodila uplatu poreza i dio oprostila te zbog pojačanih subvencija. U naredna dva kvartala to će se poravnati pa ako bude sve kako se planira na epidemiološkom području, onda će pad BDP-a u trećem kvartalu biti oko 10 posto na kraju godine će biti minus 9 posto – predviđa za 24sata Željko Lovrinčević. Ističe kako je bitno primijetiti da je sada pad BDP-a bio veći s rashodovne strane nego s proizvodne.
- Poreze koje je Hrvatska odlučila ne naplatiti u tzv. ‘lock down’ bit će prikupljeni u sljedećim kvartalima pa će i pad BDP-a biti manje. U odnosu na ostale zemlje slične strukture poput Španjolske, Portugala... mi smo nešto bolje prošli. Ujedno treba reći da su graditeljstvo i državna potrošnja spriječili veći pad BDP-a. Država ima tako i dvije velike poluge koje ovise o njoj i u narednim kvartalima a to je graditeljstvo koje će se temeljiti na velikim infrastrukturnim projektima financiranim od novaca iz EU i državnu potrošnju – pojasnio je Lovrinčević.
Poljoprivreda preživjela
Na pitanje što je najviše trpjelo u ovoj korona krizi kaže:
- Najviše nam je stradao promet, trgovina i ugostiteljstvo. Poljoprivreda je imala prosječnu godinu odnosno do sada imamo blagi pad od oko jedan posto. Ono što je velika nepoznanica za naredne mjesece jest kako će se postaviti srednji poduzetnici. Hoće li krenuti prema otpuštanjima ili će raditi sve da zadrže radnike, a o tome će puno ovisiti i BDP.
Iako su Vladine mjere i isplate minimalnih plaća u znatnoj mjeri održale razinu zaposlenosti, pad aktivnosti i potražnje očekivano je utjecao na izraženiji pad BDP-a, izjavio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović u osvrtu na podatak o padu hrvatskog BDP-a za 15,1 posto. HGK u priopćenju navodi i kako je pad domaće potražnje iznosio 10 posto, a inozemne 40,6 posto.
Promatrano po strukturi, najveći negativan utjecaj na kretanje BDP-a među komponentama domaće potražnje imao je pad osobne potrošnje od 14 posto, ali je zabilježen i znatan pad vrijednosti bruto investicija, za 14,7 posto.
O padu BDP-a jučer je puno govorio i ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, koji se pohvalio da trenutno u Hrvatskoj radi 17.000 osiguranika više nego prije koronakrize, napominjući kako je to pokazatelj da su vladine mjere spasile gospodarstvo od onog najnepoželjnijeg. Pad BDP-a nije se moga izbjeći kad je na djelu bilo potpuno zatvaranje ekonomija diljem svijeta, tijekom koje nitko nije mogao na posao, kazao je Ćorić, nazvavši te uvjete ratnima.
Lockdown nemoguć
Naveo je kako se veliki dio hrvatske ekonomije generira u sektoru usluga, posebno turizma, a to je poručuje, ono što se treba mijenjati. Zato će Vlada, nastavlja, u višegodišnjem financijskom programu inzistirati da se što veći dio sredstava usmjeri prema proizvodnim djelatnostima jer je to način da ekonomiju učinimo otpornijom. Ministar gospodstva primijetio da su zemlje EU koje bilježe najveći pad BDP-a u drugom kvartalu, zemlje orijentirane na usluge, u prvom redu turizam:
- One ekonomije koje su bile manje orijentirane na usluge, zabilježile su manji pad. Najviše su pale Španjolska, Portugal, Italija, Francuska, pa i Hrvatska - kazao je.
- To je logično nakon ovakvog pada. Teško je očekivati da to bude rast koliki je bio pad ove godine - rekao je Ćorić navodeći kako u cijeloj Europi ne vidi “niti jednu ekonomiju koja bi ovu godinu mogla zaključiti gospodarskim rastom”.
- Vidjet ćemo koliko će ova godina donijeti pad BDP-a. Nadam se da će biti manji pad od projiciranih 9,4 posto - zaključio je.
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Damir Zorić rekao je kako je važno imati na umu da bi bez vladinih potpora za očuvanje radnih mjesta i drugih mjera pomoći države gospodarstvu, taj pad bio i znatno izraženiji.
Gospodarstvo ne može izdržati još jedan lockdown, naglasio je Zorić, dodavši da da će najvažnije biti osigurati sredstva i likvidnost za one koji su krizom najviše pogođeni te pružiti novčanu naknadu za sve gubitke onima kojima je obustavljeno poslovanje iz epidemioloških razloga kao što su npr. sada teretane i fitness centri:
- Poslodavcima je prihvatljivije prilagoditi se strožim epidemiološkim mjerama nego ići u potpuno zatvaranje poslovanja.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
