Stožer odlučio: Klubovi sve do 22. rujna rade samo do ponoći

Pratite najnovije informacije o koroni u našem Facebook liveu: 

Putnici koji se vraćaju u Englesku sa sedam grčkih otoka, ali ne i iz ostatka zemlja, moraju u karantenu, objavila je britanska vlada na temelju ciljanog pristupa u borbi protiv porasta broja oboljelih od novog koronavirusa.

Dosad je vlada u Londonu, nadležna samo za Englesku, odredila karantenu za putnike iz nekoliko zemalja bez obzira iz koje pokrajine dolaze, čime je razbijesnila Španjolsku kada su Baleari, omiljeno odredište britanskih turista, bili najmanje zahvaćeni virusom.  

"Prvi puta imamo podatke i dovoljne kapacitete da možemo dodavati ili micati neke otoke s popisa zemalja za koje je određena karantena, neovisno o njihovom kontinentalnom teritoriju", izjavio je u parlamentu ministar prometa Grant Shapps.

Prvi teritoriji koji podliježu toj ciljanoj i regionalnoj mjeri su putnici koji će se u srijedu vratiti sa sedam grčkih otoka, među kojima su Mikonos, Santorini i Kreta, i morat će u karantenu. 

Otoci na koje se odnose nova pravila moraju imati regionalne čvrste i pouzdane podatke, kao i izravne letove prema Velikoj Britaniji ili preko zemalja izuzetih od obveze karantene, precizirao je ministar. 

Odluka je donesena nakon što je središnja vlada optužena za izazivanje zbrke jer nije za Englesku odredila jednaka pravila karantene kao i za Škotsku i Walles, koji su nedavno ponovo odredili obvezu karantene za putnike po povratku iz Portugala i Grčke, popularnih među britanskim turistima, što isprva London nije slijedio.  

Taj novi ciljani pristup omogućit će stimuliranje turizma u Velikoj Britaniji i maksimalnu zaštitu javnog zdravlja i putnika, naglasio je Grant Shapps. 

Velika Britanija je po broju umrlih, 41.500, najteže pogođena zemlja u Europi. 

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je u ponedjeljak da je na testove za potvrđivanje koronavirusa od početka koronakrize do kraja kolovoza potrošeno 198 milijuna kuna, poručivši i kako novac u ovom trenutku nije važan već je važno pružiti građanima adekvatnu zdravstvenu zaštitu.

"Ako tome pridodamo i troškove liječenja bolesnika, koji mi nisu poznati, brojka je veća. Novac nije važan, u ovom trenutku važno je pružiti adekvatnu zdravstvenu zaštitu potrebitima", rekao je ministar zdravstva u Dnevniku Nove TV.

Upitan o neujednačenim cijenama testova po županijama među kojima prednjači Dubrovačko-neretvanska u kojoj PCR test stoji čak 1507 kuna, Beroš je odgovorio da županijske ustanove nabavljaju aparaturu i testove po svom promišljanju. "Riječ je o tome da niti je sva aparatura, odnosno sve reagencije jednako skupe, a negdje treba pridodati cijenu transporta. Sve to skupa utječe na cijenu. Za cijenu u županijskim centrima, bolnicama, zavodima za javno zdravstvo nadležno je upravno vijeće tih županijskih ustanova", rekao je Beroš.

Komentirao je i smanjenje povjerenja javnosti u odluke Stožera, rekavši da je Stožer mijenjao svoje stavove sukladno stručnom promišljanju i evaluaciji stanja tako da "možda ta nekonzistentnost koja je posljedica znanstvene misli, razvoja, strategije možda minimalno utječe".

Pritom je podsjetio i da je Svjetska zdravstvena organizacija u početku govorila kako maske nisu primjerene i učinkovite. "Pokušavamo komunicirati 'up to date' i sukladno svjetskim okolnostima", dodao je.

Beroš je poručio da će "svi u zdravstvenom sustavu koji su radili veliki i važan posao biti adekvatno plaćeni". Podsjetio je i da je svim ravnateljima zdravstvenih ustanova uputio dopis da je potrebno adekvatno obračunavati i prekovremene sate i sve druge radne aktivnosti tijekom Covid-a.

Vezano za Ustavni sud koji treba donijeti mišljenje oko odluka Nacionalnog stožera rekao je kako je legitimno propitivati sve odluke pa tako i one Stožera civilne zaštite, ponovivši kako je siguran da su one utemeljene u Ustavu i zakonu.

"Sve mjere Stožera bile su razmjerne, stručne, sukladne mjerama koje su se primjenjivale u čitavoj Europi i diljem svijeta", poručio je ministar zdravstva.

Klubovi i dalje do ponoći

Nacionalni stožer Civilne zaštite produljio je u ponedjeljak odluku o ograničavanju radnog vremena ugostiteljskim objektima iz kategorije "barovi" do 22. rujna, koji tako i dalje neće moći raditi poslije ponoći.

"Ova odluka primjenjuje se do 22. rujna 2020.", stoji kratko u priopćenju Stožera civilne zaštite.

Riječ je o već drugom produljenju te odluke donesene 14. kolovoza. Naime, zbog porasta broja oboljelih od koronavirusa, Stožer je od 14. kolovoza ograničio rad ugostiteljskim objektima iz skupine "barovi", među kojima su i kafići i noćni klubovi, najdulje do ponoći. Iako je prvotno bilo predviđeno da to ograničenje traje 10 dana, ono je najprije produljeno do 7. rujna, a sada do 22. rujna.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović najavio je ranije danas da će Nacionalni stožer civilne zaštite produžiti zabranu rada noćnim klubovima poslije ponoći jer se nije poboljšala epidemiološka situacija u zemlji.

"Na žalost, ne možemo reći da se epidemiološka situacija poboljšala ovih dana. To onda presumira da će odluka o zabrani rada noćnim klubovima poslije ponoći biti produžena", rekao je Božinović novinarima.

Nigerijski liječnici štrajkaju

Nigerijski liječnici zaposleni u javnim bolnicama u ponedjeljak štrajkaju diljem zemlje, u vrijeme dok se ta najmnogoljudnija afrička država bori s pandemijom koronavirusa. 

Otprilike 16 tisuća od sveukupno 42 tisuće liječnika sudjeluje u štrajku kojem još nije određen rok završetka, tražeći bolje plaće i radne uvjete, kazao je predsjednik nacionalnog udruženja liječnika Aliyu Sokomba. 

U štrajku sudjeluju i liječnici zaposleni u centrima za liječenje koronavirusa, dodao je Sokomba. Doktori pritom upozoravaju da su zabrinuti zbog nedostatka zaštitne opreme. 

U Africi se pozitivnim na koronavirus pokazalo više od 10 tisuća zdravstvenih radnika, većinom u Nigeriji i Južnoafričkoj Republici, kazala je Svjetska zdravstvena organizacija u srpnju. 

Nigerija, zemlja s oko 200 milijuna stanovnika, bilježi 55 tisuća slučajeva zaraze koronavirusom, s nešto više od tisuću smrtnih slučajeva.