Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Kako je u srijedu za lokalne medije potvrdila Delegacija EU u BiH, uskrata planirane financijske pomoći namijenjene razvojnim projektima sada je potpuno izvjesna
Bosna i Hercegovina ostaje bez najmanje 70 milijuna eura bespovratnih sredstava koje je trebala dobiti s početkom jeseni iz fonda predviđenog za Plan rasta za zapadni Balkan jer se političari u toj zemlji nisu uspjeli usuglasiti o programu reformi na kojem inzistira Europska komisija.
Kako je u srijedu za lokalne medije potvrdila Delegacija EU u BiH, uskrata planirane financijske pomoći namijenjene razvojnim projektima sada je potpuno izvjesna, a razlog je to što ni do novog roka, kojega je Komisija postavila do 16. srpnja, unutar BiH nije bilo dogovora o programu reformskih mjera koje bi tim novcem trebale biti provedene.
"Neusvajanje reformskog programa u skladu s komentarima Komisije će imati posljedice. Za razliku od drugih partnera u regiji Bosna i Hercegovina neće dobiti prvu bezuvjetnu ratu... koja je planirana za isplatu nakon ljeta u iznosu od sedam posto (ukupno planiranih sredstava), te će propustiti značajnu priliku za ranu financijsku potporu", stoji u izjavi Delegacije EU.
Isplati ovih sredstava u BiH su se nadali nakon što je postignut dogovor o ovogodišnjem proračunu, kojega je Zastupnički dom parlamenta BiH nakon šestomjesečnih blokada uspio usvojiti u utorak, no sada se pokazalo kako Europska komisija ne odustaje od ranije jasno postavljenog uvjeta da Vijeće ministara BiH mora usvojiti i dostaviti na procjenu konkretni plan reformi.
Taj je program previđao 113 provedbenih mjera, a vlasti dva entiteta usuglasile su njih 110. No vlasti Republike Srpske odbacile su svaku mogućnost pristanka i na preostale tri mjere koje su na kraju postale nepremostivom zaprekom za pristup sredstvima EU u ukupnom iznosu od milijarde eura, koliko se računalo da bi BiH mogla dobiti iz ukupnog paketa vrijednog šest milijardi eura.
Jedan od bizarnih razloga je to što u RS ne žele da BiH ima jedinstveni telefonski broj za pozive u hitnim situacijama, kako je to praksa u svim državama EU, nego traže da svaki entitet ima svoj broj.
Uz to što ne žele da se u BiH uspostavi jedinstveni pozivni centar za hitne slučajeve, kako je potvrdio premijer RS Radovan Višković, dužnosnici RS odbijaju i da se ukine mogućnost ulaganja entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz državnih sredstava, a ne žele dopustiti ni popunu Ustavnog suda BiH novim sucima i ultimativno traže njegov preustroj.
"Ako je to uvjet nema potrebe za daljnjim razgovorima", izjavio je ranije Višković koji je predložio da im EU odobri 95 posto planiranih sredstava ako već ne mogu postići dogovor o svim mjerama.
Na takav njegov prijedlog iz Bruxellesa je stigla jasna odbijenica, a zbog uskrate novca posljedice će osjetiti ne samo RS nego i Federacija BiH.
24sata © 2026
