Veliki prosvjed u Francuskoj: Na ulice izlazi 900.000 ljudi, vlasti se boje nereda i 'crnih blokova'

Diljem Francuske u četvrtak se održava veliki štrajk te se na ulicama gradova očekuje između 600.000 i 900.000 ljudi. Prosvjedi će biti na 250 lokacija, a štrajk će najviše pogoditi javni prijevoz, obrazovanje i zdravstvo.

U željezničkom prometu očekuje se da će voziti tek svaki drugi Intercités vlak i svaki treći regionalni vlak (TER). U osnovnim školama štrajkat će svaki treći učitelj, a mobilizaciji se pridružilo i čak 98% ljekarni u Francuskoj. Metro u Parizu vozit će samo za vrijeme vršnih sati s iznimkama nekih linija.

Vlasti, u strahu od nereda, na ulice će rasporediti oko 80.000 policajaca. U pripravnosti su i 24 oklopna vozila žandarmerije 'Centaure' te 10 vodenih topova, što je razina sigurnosnih mjera neviđena još od prosvjeda 'Žutih prsluka' 2019. godine.

Vlasti se posebno boje prijetnje ultraljevičarskih grupa odnosno "crnih blokova" koji bi mogli biti prisutni na prosvjedima u velikim gradovima. Riječ je o ljudima odjevenima u crno sa zamaskiranim licima anarhističkog uvjerenja koji žele uništiti simbole kapitalizma. Vlasti su najavile nultu toleranciju za bilo kakvu štetu na javnim ili simboličnim zgradama, uključujući parlamentarne skupštine i središta izvršne i sudske vlasti.

Riječ je o velikom štrajku na koji su građane pozvali sindikati u znak prosvjeda protiv plana prihoda za 2026. godinu koji je vlada predložila kako bi smanjila rastući dug zemlje. Sindikati tvrde da takav plan nameće stroge mjere štednje te zamrzavanje troškova za socijalnu pomoć kao i rezanja u javnim uslugama.

Prijedlog o ukidanju dvaju državnih praznika posebno je kritiziran. Novi francuski premijer Sébastien Lecornu najavio je da se taj element plana neće provesti.

Foto: Fredrik Varfjell/NTB/profimedia

Unatoč najavljenom kaosu, više od polovice Francuza podržava prosvjede. Prema anketi Elabea provedenoj za BFMTV, 56% građana "podržava" ili ima "simpatije" za današnji štrajk.

Veliki deficit

Ipak, zračni promet bi se trebao odvijati gotovo normalno, očekuje se manje poremećaja u putovanjima na velike udaljenosti.

Francuska se suočava s akutnim pritiskom da svoje financije dovede u red, pri čemu joj je prošlogodišnji deficit bio gotovo dvostruko veći od limita Europske unije koji iznosi tri posto BDP-a. Francuski javni dug je prošle godine iznosio 113,9 posto BDP-a.

Lecornu, peti premijer u mandatu predsjednika Emmanuela Macrona u manje od dvije godine, preuzeo je prošlog tjedna dužnost nakon što je podijeljena Nacionalna skupština glasala za smjenu vlade njegova prethodnika Francoisa Bayroua zbog neslaganja u pogledu smanjenja proračuna.