Vila Rebar i danas krije brojne tajne, kao i tuneli ispod nje

Čuvena vila Rebar, kao i podzemlje ispod nje, i danas kriju brojne tajne. Pavelićeva rezidencija uništena je pod misterioznim okolnostima.  Tunelska skloništa urezana u Sljeme, koja je Poglavnik NDH sagradio kako bi se s obitelji mogao  skloniti na sigurno ako zagusti, poprište su  nekih od najnapetiji  akcijskih scena „Knjige izumrlih“, koja se odnedavno nalazi u prodaji na svim kisocima.

Vila je izgrađena 1942. godine. Tunele su probili u Sljeme kako bi se unutra mogli skriti ili pobjeći njima. Nakon rata je od vile napravljen ekskluzivni hotel i restoran. No, sve je izgorjelo 1979. Godine. Navodno je bivši konobar zapalio vilu, a navodno je zapalio i još dva restorana na Sljemenu.

Branimir Špoljarić, autor knjige „Stari Zagreb od vugla do vugla“  tvrdi da je vilu zapalio piroman.

Vila je bila golema. Bila je pokrivena zelenim crijepom i u svom punom sjaju zacijelo je bila vrlo lijepa. Njenim prizemljem dominiraju lukovi. Ipak, od vile su ostale tek ruine. Iz vile su dva ulaza vodila u tunele, jedan iz prizemlja, a drugi s kata. Zagrebački vatrogasci znali su tunele koristiti za vježbe. Izlazi tunela su blizu makadamskih sljemenskih puteva, ali ih je gotovo nemoguće vidjeti s ceste…  

Vila Rebar  je značila i kraj jedne velike nogometne legende.

Naime, 1967. nakon polufinalne utakmice Kupa velesajamskih gradova između Dinama i Eintrachta 'plavi' su slavili pobjedu u Vili Rebar. Lamza se napio kao zemlja, kažu svjedoci,pa su ga kolege odveli u sobu,  no on se pokušao izvući preko balkona.  Pao je na glavu na nižu etažu.  Bio je to kraj zvjezdane karijere, no Dinamo je ipak osvojio Kup velsajamskih gradova, danšnji Kup Uefe.

No, Monkey i Tina, glavni junaci Knjige izumrlih, „obišli su“ u svojim avanturama i druge čuvene sjeverne lokacije i podsljemenske kopove.

Mjesto s možda najtužnijom aurom u Zagrebu je bolnica Brestovac na Sljemenu. Ta ruševina danas služi samo za igranje paintballa. Njeno "rađanje" bilo je mnogo romantičnije.

Izgradnju bolnice inicirao je čuveni zagrebački liječnik i novinar Milivoj Dežman. On je dugo bio i ravnatelj sanatorija. U samom početku bolnice za tuberkulozu liječila se Ljerka Šram, zagrebačka glumica i velika ljubav Milivoja Dežmana. Zato se kaže da je Dežman bolnicu na Sljemenu, na idealnom mjestu za pacijente koji boluju od tuberkuloze, zapravo dao sagraditi za svoju veliku ljubav. Bolnica Brestovac zatvorena je 1968. i od tada sustavno propada. Raspad je ubrzala i Hrvatska vojska koja je vježbala 90-tih godina na zidovima nepotrebnog sanatorija.

Idila je trajala do kraja Drugog svjetskog rata kada partizanske postrojbe u jednom danu likvidiraju oko 200 pacijenata, dok je osoblje nakon pregovora pošteđeno. Šuma oko Brestovca i dalje skriva kosti ubijenih, a u planu je i obilježavanje mjesta likvidacije.