Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
50 komentara

Zbog pretjeranog izlova oslići i škampi nestat će nam s tanjura

Nestanak morskih vrsta zbog pretjeranog izlova i onečišćenja prijeti i Jadranu. Samo u Mediteranu ugroženo je više od 93 posto ribljih populacija o kojima izravno ovisi više od 300 tisuća radnih mjesta

Foto: Shutterstock
50 komentara

Kroz povijest, oceani i mora smatrali su se nepresušnim izvorom hrane. Milijuni ljudi danas ovise o ribarstvu, a u mnogim zemljama u razvoju to je primarna djelatnost te osnovni izvor životinjskih proteina. Više od 85 posto svjetskih ribljih populacija izlovom je gurnuto preko svojih bioloških granica. Pretjerani izlov ribe ne utječe samo na ravnotežu morskog života, već i na socijalnu i gospodarsku dobrobit obalnih zajednica i ljudi koji o njima ovise. 

Ugrožen čitav ekološki, ali i gospodarski sustav

Nakon klimatskih promjena, pretjerani je izlov ribe ono što najviše ugrožava morski ekosustav i gospodarstvo, posebice u zemljama u razvoju. To nas može dovesti do situacije da više neće biti ribe koju bismo lovili i jeli. Međutim, izlov ne ugrožava samo riblje vrste i morske plodove već i čitav ekosustav. Dnevno se u svijetu izvlače tone i tone ribe, a ta količina prirodno se ne može obnoviti – na globalnoj razini to je jedna od najvećih prijetnji zdravlju mora i morskih organizama, ali i priobalnim gradovima. Samo u Mediteranu ugroženo je više od 93 posto ribljih populacija o kojima izravno ovisi više od 300 tisuća radnih mjesta. U Jadranu su najugroženije one vrste koje i najviše konzumiramo, kao što su oslić i škamp, dok su mala plava riba, srdela i inćun ipak u malo boljem stanju. Na globalnoj razini ugroženi su bakalar i plavoperajna tuna koja se najviše koristi za sushi.

Čak 800 milijuna ljudi direktno ovisi o ribarstvu

Europska unija najveći je uvoznik ribe na svijetu, a više od 50 posto uvoza dolazi iz zemalja u razvoju. Istodobno, te zemlje (više od 800 milijuna ljudi) ovise o proizvodima iz ribarstva kao primarnom izvoru hrane i prihoda. Zbog toga potrošnja ribe u europskim zemljama znatno utječe na životne uvjete ljudi u zemljama u razvoju. Potražnja ribe i ostalih proizvoda iz ribarstva raste na globalnoj razini, a da bi se ta potražnja zadovoljila, potrebno je poboljšati upravljanje ribarstvima diljem svijeta. Preduvjet za održivo povećanje ulova je poboljšano i učinkovito upravljanje ribarstvom s ciljem razvijanja zdravih ribljih stokova. Međutim, glavne prepreke takvom ribarstvu su ribolov bez kontrole i nezakonit ribolov, ali i slučajan ulov pojedinih morskih vrsta. 

Freshly caught river rudd fishes on wooden background. Just caug | Autor: nata_zhekova Foto: nata_zhekova

Kako možemo pomoći?

Kako bi se to spriječilo, ekolozi ističu da je važno podupirati održive proizvode iz ribarstva, kontrolirati onečišćenje mora i oceana, održavati staništa te stvarati više morskih zaštićenih područja. Kao pojedinci, možemo pomoći kupnjom ribe i morskih plodova koji su ulovljeni na način kojim će se očuvati riblji stokovi i ljudi koji o njima ovise. Svojim potrošačkim navikama možemo utjecati na poboljšanje ulovnih i uzgojnih metoda, stoga iz WWF-a savjetuju:

  • kupujte certificirane proizvode s MSC ili ASC oznakama koje upućuju na to da riba dolazi iz održivog ribarstva ili odgovorne akvakulture
  • pitajte odakle riba dolazi, kako i gdje je uzgojena, na koji način je ulovljena, je li svježa ili odmrznuta – vaše je pravo znati te informacije, a ako odgovor ne dobijete, ne kupujte
  • ne kupujte nedoraslu ribu – riba koja nije dosegnula određenu veličinu nije se stigla razmnožiti i ostaviti novu ribu u moru. Kupnjom odraslih riba pomoći ćete da se mora popune
  • kupujte raznoliko – potrošnjom raznolikih proizvoda iz ribarstva ujednačava se pritisak na morske resurse

Pročitajte više na: http://www.fishforward.eu/hr/news/ i http://www.kojuribukupiti.org/

Tema: Native sadržaj

Možda vas zanima i ovo:
Message