Vlada će danas raspravljati o izvršenju državnog proračuna

Prvih pola sata sjednice Vlade bile su rezervirane za uvodno obraćanje premijera Andreja Plenkovića. Pričao je o uspjesima Hrvatske unutar europskih institucija, pravima žena, novcima za Hrvate u BiH, nenajavljenom pokušaju prelaska granice 11 srbijanskih vojnika i partneru Miloradu Pupovcu (SDSS).  Prvo je prokomentirao prijedlog predsjednice Europske komisije da se Dubravka Šuica imenuje na mjesto potpredsjednice Komisije.

- Činjenica da je Hrvatska nakon samo šest godina i dva mjeseca članstva u EU dobila u novoj Komisiji ulogu potpredsjednice znak je našega položaja u EU, našeg položaja kao države, kao Vlade i, što je najvažnije, političkog utjecaja na zbivanja na europskoj razini. To je poruka koju je bitno da u hrvatskoj javnosti razumiju naši građani, politički akteri, komentatori, analitičari. To je objektivno ogroman uspjeh - rekao je Plenković.

Podsjetio je da je Hrvatska, ovim ali i imenovanjem Marije Pejčinović Burić na mjesto glavne tajnice Vijeća Europe u europskim institucijama dobila dvije uloge "kakve nikada prije ne da nismo mogli zamisliti nego nismo došli ni šansu". Poručio je da to nije uobičajeno, jednostavno ni očekivano.

- Gledam različite reakcije, čak imam dojam da neki ne mogu ne sakriti jal i ljubomoru. Šteta, šteta za njih. Ovo su momenti gdje bi trebali pokazati malo razine i visine i općeg Hrvatskoj interesa. To je dobro za Hrvatsku. Onaj tko radi za opće dobro bi to razumio i shvatio. No proći će neko vrijeme da i drugi to shvate - kazao je. 

Dodao je kako smo u vanjskopolitičkom smislu u zadnjih devet mjeseci napravili iskorake bez presedana u pozicioniranju hrvatskih dužnosnika na međunarodnoj razini te da je u tom razdoblju imenovano čak šest žena iz Hrvatske.

- Malo sam razmišljao, šest žena čak. Šest žena u europskim institucijama u devet mjeseci. Ako netko vodi računa o balansu, mislim da smo mi među jačima trenutno - rekao je Plenković.

Premijer se osvrnuo i na jučerašnji sastanak s predstavnicima inicijative "Spasi me" o borbi protiv nasilja u obitelji, ženama i djecom. Podsjetio je na probleme, pa kako kaže i štetu koju je pretrpio zbog usvajanja Istanbulske konvencije. Zahvalio je udrugama koje su svojim aktivizmom bili svojevrsni krik te naglasio da se moraju pooštriti sankcije za zlodjela i najavio izmjene zakona. 

- Moramo se više posvetiti tom fenomenu i njegovu rješavanju - rekao je. Kaže da problem u cjelini jedino vidi žrtva koja se ohrabrila.

- Sutra bismo ratificirali Istanbulsku konvenciju, da nismo ranije - zaključio je.

Na početku školske godine ohrabrio je sve učenike i rekao da očekuje da se riješe svi problemi koji su se pojavili, a osobito pomoćnici u nastavi. Osvrnuo se i na posjet Orašju rekavši kako "čuje da se neki propituju kako ima novca za Hrvate u BiH".

- Ima novca za Hrvate u BiH i bit će novca za njih. Kao što ima za zdravstvene i prosvjetne djelatnike. Mora biti novca za Hrvate u BiH i za Hrvate u Srbiji jer je to dio našeg političkog odabira, to je politika. Biramo da pomognemo našim sunarodnjacima - rekao je Plenković.

O 'Vulinovih 11': 'Propisi su propisi, kako to kažu u 'Ko to tamo peva'

Premijer se osvrnuo i na pokušaj prelaska granice srbijanskih vojnika i to bez najave. Naveo je kako su, ako su željeli izraziti pijetet žrtvama u Jasenovcu, trebali učiniti na način kako se to ozbiljne zemlje inače rade. Napominje da je trebalo nazvati telefonom i reći mi bi došli ili poslati diplomatsku notu ili vojni izaslanik da je obavijestio MORH da bi poslali 11 vojnika na komemoraciju.

- To je uobičajena praksa. Ne znam jesmo li se mi sjetili slati naše vojnike u neku drugu zemlju bez da to najavimo. Nismo. To znači da mi znamo što su uzusi, praksa, što su propisi. Pavle Vuisić je rekao u 'Tko to tamo peva' rekao: Propisi su propisi, njih treba poštovati. Je l' tako? Zato smo mi rekli da Vulinovih 11 ne može ući u Hrvatsku, ako nisu bili najavljeni po propisu. I točka. - kazao je premijer.

Napomenuo je da Hrvatska ne dopušta provokacije i da dona možda dovede do nekog incidenta. Kazao je da će tave odluke donositi ako se ponove takve situacije. 

Plenković je napomenuo da poruke prema Srbiji ne znače da Hrvatska neće učiniti sve da se srpska manjina u našem društvu osjeća dobro i sigurno. Naveo je da je hrvatska policija bila brza i učinkovita te otkrila sve počinitelja incidenata i to vrlo brzo.

-  To pokazuje da funkcioniramo kao država, da mi kao Vlada radimo za uključivo društvo. Ne radimo kao oni politički akteri i stranke koji rade za polarizirano i isključivo društvo. To nije my cup of tea, što bi rekli Englezi', poručio je Plenković.

Osvrnuo se i na obraćanje Milorada Pupovca, od kojeg su brojne braniteljske udruge i koalicijski partneri, zbog su usporedbe Hrvatske s NDH, ali i tvrdnje da je Hrvatska faktor nestabilnosti, tražili ispriku, a HVIDRA i raskid koalicije ako se Pupovac ne ispriča.

 
- Pupovac je jučer u svom nastupu, koji je u njegovom stilu, rekao drugačije stvari rekao nego prije dva tjedna. On je na svoj način rekao da današnja suvremena Hrvatska nema veze s NDH, da Hrvatska nije faktor nestabilnosti, ali i da ova Vlada i većina nije ta koja kreira klimu nesnošljivosti. Iz njegovog kuta ima onih koji to kreiraju. Netko je otišao u Ceranje Donje i napisao 'Ubij Srbina' na onaj znak - poručio je Plenković.

- Dobro otvorite oči kao članovi Vlade tko što govori, tko što radi i tko ima kakav cilj. Ja nemam nikakvih dilema, sve je kristalno jasno tko koju rolu u ovoj šahovskoj partiji igra. Da ne bi mislili da smo naivni. Dobro?  - poručio je Plenković  svojim ministrima uz opasku:  "Evo, Cappelli se slaže, je l' tako?".

Ministri su prihvatili polugodišnje izvješće o izvršenju državnog proračuna.

- BDP je zabilježio realni rast od 3,1 posto, inflacija je bila 0,7 posto, a kretanja na tržištu rada pokazuju smanjenje nezaposlenosti - izvijestio je državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Zrinušić.

Pojasnio je da su proračunski prihodi u usporedbi s istim razdobljem lani rasli za 8,5 posto, ali za 8,3 posto rasli su i rashodi. U prvih šest mjeseci ove godine proračun bilježi manjak od 1,88 milijardi kuna, što je otprilike na razini istog lanjskog razdoblja.

Prihod od PDV-a, koji je najizdašniji poreza, u prvih pola godine iznosio 23,5 milijardi kuna, što je porast za 4,7 posto i rezultat je prvenstveno porasta potrošnje.