Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
432 komentara

Vlada nas je zadužila za još 4: Sad smo dužni 200 milijardi kn

JAVNI DUG BEZ KONTROLE: Stručnjaci Instituta za javne financije, Anto Bajo i Marko Primorac traže Vladu da što prije donese strategiju upravljanja javnim dugom

Jurica Galoić/Pixsell
Foto: Jurica Galoić/Pixsell
432 komentara

Umjesto da radi na poboljšanju uvjeta zaduživanja, Vlada se trudi pronaći nove modalitete zaduživanja po nepovoljnim uvjetima, upozorili su Anto Bajo i Marko Primorac, stručnjaci Instituta za javne financije u najnovijem aktualnom osvrtu pod nazivom ''Gospodo, gdje je strategija zaduživanja i upravljanja javnim dugom?''

Navode da su Banski dvori u zadnjem tjednu rada 2013. donijeli četiri odluke kojima su nas dodatno zadužili za oko četiri milijarde kuna, što se izravno odražava na rast javnog duga. Na telefonskoj sjednici na Badnjak ministri su dali suglasnost Slavku Liniću za zaduženje od 200 milijuna eura, odnosno 1,5 milijardi kuna, a suglasnost za zaduženje dobio je i Centar za restrukturiranje i prodaju u visinu od 606,4 milijuna kuna. 

Sada smo dužni čak 200 milijardi kuna

Stručnjaci se pitaju zašto se Vlada nepovoljno zadužila u inozemstvu ako je likvidnost domaćeg financijskog sustava prilično visoka i postoji potražnja za kratkoročnim državnim vrijednosnicama. Tri dana poslije, na posljednjoj sjednici Vlade u 2013., stigla je suglasnost za zaduženje Hrvatskih cesta u visini od 0,4 milijarde te HŽ Infrastrukture od 1,4 milijarde kuna. Javni dug trenutno iznosi oko 200 milijardi kuna. 

- Troškovi zaduživanja prilično su visoki, a kreativne financijske transakcije kojima Vlada pokušava pronaći izvore financiranja neće neopaženo proći kod Europske komisije i evidentirat će se u sklopu procedure prekomjernog deficita - ističu Bajo i Primorac. 

Troškovi zaduživanja prilično su visoki, a kreativne financijske transakcije kojima Vlada pokušava pronaći izvore financiranja neće neopaženo proći kod Europske komisije i evidentirat će se u sklopu procedure prekomjernog deficita, ističu Bajo i Primorac

Napominju da Vlada nema strategiju upravljanja javnim dugom, a obveze s kojima će se suočiti u idućem razdoblju sve su veće i proizlaze iz rastućih obveza vezanih za zaduženja izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća kojima su odobrena jamstva. Dodali su kako neadekvatno upravljanje javnim dugom uzrokuje vrlo visoke troškove zaduživanja, koji poništavaju učinke skromnih fiskalnih reformi na rashodnoj strani proračuna. 

- Fiskalni rizici u Hrvatskoj postaju sve značajniji i prijetnja su održivosti javnih financija. Taj problem Vlada treba shvatiti krajnje ozbiljno i posvetiti mu dužnu pozornost zbog nepovoljnih uvjeta zaduživanja i gubljenja kontrole nad troškovima zaduživanja - upozorili su Bajo i Primorac s Instituta za javne financije. 

Preporuke su tu, hoće li ih Vlada poslušati?

Zaključuju da su postojeća zaduženja nepovoljna. 

Pozvali su Vladu da što prije donese strategiju upravljanja javnim dugom, ali i Zakon o javnom dugu. Predlažu osnivanje posebnog ureda koji bi se bavio time, a smatraju da bi on trebao biti izvan Ministarstva financija. Zalažu se i da sastavni dio ureda treba biti i odjel za upravljanje rizicima javnog sektora

Hoće li ih Vlada poslušati?

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message