'Očekujem da će Sabor dati povjerenje Tolušiću i Horvatu'

Na dnevnom redu sjednice Vlade u četvrtak je konačni prijedloga izmjena i dopuna Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, prijedlog odluke o visini, načinu i rokovima uplate sredstava trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u Državni proračun za ovu godinu, prijedlog odluke o davanju ovlasti za sklapanje ugovora o ustupu i kupoprodaji tražbina prema trgovačkom društvu Petrokemija d.d. te prijedlog izmjena i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju.

PRATITE SJEDNICU UŽIVO:

Podsjetimo, saborski Odbori za gospodarstvo te Ustav jučer su nakon četverosatne rasprave podržali nasljednike Martine Dalić i dali potporu Darku Horvatu kao novom ministru gospodarstva te ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću. Sutra ih još moraju podržati i zastupnici na plenarnoj sjednici Sabora. 

- Očekujem da im sutra Sabor izglasala povjerenje i da na taj način kompletiramo Vladu i prionemo daljnjem poduzimanju reformi sukladnu našem programu i planu - poručio je na početku sjednice premijer Andrej Plenković.

Osvrnuo se i na preporuke Europske komisije ustvrdivši kako ih je manje nego prošle godine. 

O preporukama EK

- To je znak da smo kvalitetno radili na nacionalnom programu reformi. Ovog puta sve što je EK preporučila je uvršteno u naš plan.
Izrazito je važno da je prepoznala naše napore u fiskalnoj konsolidaciji, smanjujemo javni dug brže nego druge članice EU, izašli smo iz procedure proračunskog manjka, financijske institucije podigle su nam kreditni rejting prvi put nakon 13 godina - istaknuo je.

- Dobro je da ih imamo manje nego prošle godine. To je znak da smo kvalitetno radili na nacionalnom programu reformi. Ovaj puta praktički sve što je Komisija preporučila uvršteno je već u naš plan, što znači da smo dobro prepoznali kretanja - izjavio je. 

Istaknuo je izrazito važnim da je Europska komisija prepoznala napore Vlade u fiskalnoj konsolidaciji, gdje su ostvareni rezultati bolji od očekivanih, a ojačani su i procesi glede upravljanja javnim dugom, koji se smanjuje brže nego što to čine druge članice EU-a. Podsjetio je i da je Hrvatska lani izašla i Procedure prekomjernog manjka.

- Mislim da ne čudi da su u nam 2017. i općenito financijske institucije i agencije za kreditni rejting podigle rejting po prvi put od 2004. - naveo je Plenković, dodavši da će Vlada nastaviti sa svim onim što treba činiti u pogledu fiskalne konsolidacije i daljnjih reformi.

Kazao je i da je važno da se iz programa nacionalnih reformi realiziraju tri prioriteta, zajedno sa svim ostalim mjerama i da se na taj način ojača potencijal rasta hrvatskog gospodarstva.

Vlada je u travnju prihvatila i poslala u EK nacionalni program reformi, dokument od gotovo 130 stranica, kojim je planirano 59 mjera u 11 reformskih područja. Tri ključna cilja tog dokumenta  su jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija. 

Europska komisija, pak, uputila je u srijedu četiri preporuke Hrvatskoj koje bi trebala provesti ove i sljedeće godine, tj. jednu manje nego u 2017.

U prvoj preporuci se traži jačanje fiskalnog okvira, što uključuje jačanje mandata i neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku, tijela zaduženog za praćenje provedbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti. U sklopu prve preporuke savjetuje se i uvođenje poreza na nekretnine na temelju njezine vrijednosti.

U drugoj preporuci se traži obeshrabrivanje ranog umirovljenja, ubrzanje prelaska na kasniji odlazak u mirovinu, usklađivanje mirovinskih odredbi za pojedine kategorije s općim mirovinskim pravilima.

U trećoj preporuci traži se smanjenje rascjepkanosti i poboljšanje funkcionalne raspodjele nadležnosti u javnoj upravi i jačanje njezine sposobnosti na osmišljavanju i provedbi javnih politika. Preporučuje se i uvođenje usklađenih okvira za plaće u javnoj upravi i uslugama u konzultacijama sa socijalnim partnerima.

U četvrtoj preporuci traži se poboljšanje korporativnog upravljanja u poduzećima u vlasništvu države i intenziviranje prodaje državnih poduzeća i neproduktivne imovine. Traži se i znatno smanjenje tereta za poduzeća u pogledu parafiskalnih nameta i prevelikih i neučinkovitih zakonodavnih zahtjeva.

Preporuke su dio proljetnog paketa Europskog semestra koje Komisija objavljuje svake godine u svibnju. Europski semestar je instrument na razini EU-a koji služi za koordinaciju ekonomskih politika zemalja članica.

Zahvalio glasnogovornici Glavak

Na kraju je zahvalio glasnogovornici Vlade Sunčani Glavak, koja odlazi s te funkcije u Sabor kao zamjena Darku Horvatu, na iskrenoj prijateljskoj i profesionalnoj suradnji istaknuvši kako se radi o iskusnoj političarki te će svoj put nastaviti na još odgovornijim dužnostima. 

Čestitao je i ministru obrane i potpredsjedniku Vlade Damiru Krstičeviću na ulasku u Kuću slavnih američke Ratne škole kopnene vojske SAD-a.

Marić: Na svim razinama smo ostvarili bolje rezultate, a prošla godina bila je izazovna

Vlada je prihvatila na početku sjednice godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna za 2017. godinu te o primjeni fiskalnih pravila za 2017. godinu.

Kako je naglasio ministar financija Zdravko Marić, stopa rasta rashoda je značajno niža od stope rasta BDP-a. 

- Dvije godine zaredom rashode Državnog proračuna i općenito ono što smo si zacrtali ne probijamo. A prošle godine bilo je puno izazovnih situacija, od elementarnih nepogoda, preko troškova i dugova iz prošlosti do sanacija u zdravstvenom sustavu. Sve je to učinjeno u okviru ukupnih limita Državnog proračuna koji su čak i niži u odnosu na originalne planove - poručio je naglasivši kako su bolji rezultati od planiranih ostvareni na svim razinama države.

- Na razini Državnog proračuna rezultat je bolji za 2,1 milijardi kuna. Ukupni rezultat je takav da je suficit, dakle višak od 2,7 milijardi kuna u odnosu na 2,2 milijarde kuna projiciranog predviđenog deficita. Rezultat je bolji za pet milijardi kuna. Kao rezultata svega toga, bilježimo nastavak trenda smanjivanja udjela javnog duga u BDP-a. Bez obzira što je on trenutno iznad kriterija 60 posto, on se smanjuje dvostruko brže od onog što je propisano odredbama. Prošlu godinu smo završili na razini od 78 posto, što znači da smo u protekle dvije godine smanjili udio javnog duga za gotovo šest postotnih bodova BDP-a, a čak i nominalno za 900 milijuna kuna - istaknuo je Marić.

Plenković je naglasio kako Vlada mora nastaviti voditi odgovorno fiskalnu politiku kako bi smanjili javni dug i ispunili još taj preostali kriterij za članstvo u eurozoni u sljedećim godinama. 

Kontrola ostvarenog mirovinskog prava unutar godinu dana od pravomoćnosti rješenja

Izmjenama i dopunom Zakona o mirovinskom osiguranju, koje je Vlada u četvrtak sa sjednice uputila u saborsku proceduru, temeljem odluke Ustavnog suda propisuje se da se nadzor i kontrola činjenica na osnovu kojih je ostvareno pravo iz mirovinskog osiguranja može obaviti u roku od jedne godine od pravomoćnosti rješenja.

- Predlažemo da se nadzor i kontrola nad pravomoćnim rješenjem o invalidskoj mirovini i tjelesnom oštećenju mogu obaviti u roku od jedne godine od pravomoćnosti rješenja - rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.

Prema važećim odredbama Zakona provedba navedenih kontrola i nadzora, izvanrednih kontrolnih pregleda, te revizija nalaza i mišljenja moguća je bez vremenskog ograničenja, a Ustavni sud je odlukom iz 2016. godine ukinuo te odredbe, s time da je prestanak njihovog važenja odgodio do 15. srpnja ove godine kako bi se Saboru dalo dovoljno vremena za usklađivanje zakonskog rješenja s Ustavom.

Nepostojanjem vremenskog ograničenja narušava se pravna sigurnost kao jedna od temeljnih odrednica vladavine prava iz članka 3. Ustava, obrazložio je Ustavni sud u svojoj odluci.

Stoga je Vlada sada, temeljem odluke Ustavnoga suda, propisala rok od jedne godine od pravomoćnosti rješenja za nadzor i kontrolu činjenica temeljem kojih je ostvareno pravo iz mirovinskog osiguranja.

Vlada je u Hrvatski sabor uputila u prvo čitanje prijedlog zakona o zakladama kojim se pojednostavljuje i skraćuje postupak osnivanja i registracije zaklada pri uredima državne uprave u županiji odnosno u gradskom uredu Grada Zagreba, prema sjedištu zaklade, umjesto kako je sada propisano, pri Ministarstvu uprave.

Propisuje se i pod kojim uvjetima zaklade mogu obavljati gospodarske djelatnosti, a ako u obavljanju takve djelatnosti zaklada ostvari višak prihoda, on se mora koristiti isključivo za ostvarenje svrhe zaklade.

POS stanovi za deficitarna zanimanja 

Vlada je u Sabor poslala u drugo čitanje izmjene Zakona o društveno poticanoj stanogradnji. Kako je istaknuo ministar graditeljstva i potpredsjednik Vlade Predrag Štromar, Zakonom se usklađuje najviša cijena građenja s realnim stanjem u graditeljstvu, omogućuje se brže pokretanje novog programa stambenog zbrinjavanja, potiče graditeljstvo i lokalno gospodarstvo, kao i investicije u graditeljstvu. 

- Ovim Zakonom potičemo rješavanje stambenog pitanja izgradnjom POS stanova za deficitarna zanimanja, znanstvenike, profesore, učitelje, liječnike i sva zanimanja za koja postoji potreba u gradovima, općinama i županijama. Znamo kako je teško privući i zadržati takve ljude u manjim sredinama - poručio je Štromar.

Stoga će se, osim državnim službenicima, osigurati stanovi i javnim službenicima i namještenicima javnih službi u okviru posebnog programa POS-a prema kojem će se graditi stanovi u svrhu davanja u najam.

Zakonom se predlaže da neprofitna pravna osoba ima obvezu i dužnost iz financijskih sredstava jedinica lokalne samouprave osnovati rezervni fond radi osiguranja financiranja izgradnje građevine do potpune dovršenosti. 

Država preuzima kredit Petrokemije od 450 milijuna kuna

Vlada je na svoj teret preuzela od Petrokemije kredit u iznosu od 450 milijuna kuna. A dala je i suglasnost Lučkoj upravi Slavonski Brod za kreditno zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak radi financiranja projekta "Izgradnja infrastrukture na lučkom području luke Slavonski Brod" u iznosu od 80 milijuna kuna, a za kredit daje i državno jamstvo. 

Osim toga, Vlada je dala i suglasnost Hrvatskim cestama i Hrvatskim autocestama za ulaganje u građenje i održavanje državnih cesta i autocesta za ovu godinu. 

U građenje i održavanje državnih cesta u 2018. godini Hrvatske ceste uložit će 2,17 milijardi kuna te investicije u izgradnju dodatnih 1,2 milijardi kuna. Dok je Hrvatskim autocestama na raspolaganju 638,8 milijuna kuna od čega će za građenje uložiti 228,7 milijuna kuna, izvanredno održavanje 319,6 milijuna i redovno održavanje 90,4 milijuna kuna.

'Hrvatska ne prodaje niti donira oružje pojedinim grupacijama u Siriji'

Čelnik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić upitao je Vladu prodaje li ili donira Hrvatska oružje pojedenim oružanim grupacijama u ratu u Siriji, na što mu je Vlada odgovorila kako niti prodaje niti donira.