Vlada: Pa stara je vijest da Mađari traže 6,5 mlrd kuna

Nakon što je objavljeno kako Mađari na Arbitražnom sudu u Washingtonu traže čak 6,5 milijardi kuna, a sve pod tvrdnjom da Hrvatska nije ispoštovala obveze iz glavnog ugovora o plinskom poslovanju, Vlada je objavila da to nije ništa novo. 

U priopćenju su istaknuli da je arbitražni postupak još uvijek u tijeku i da ne mogu iznositi više detalja. 

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

Slijedom nekoliko medijskih natpisa, obavještavamo kako je arbitražni postupak, koji je pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu pokrenuo MOL krajem 2013. godine, još uvijek u tijeku.
Financijski dio zahtjeva MOL-a u ovom postupku težak je oko milijardu američkih dolara, što je stara informacija koja je još u siječnju 2017. objavljena u specijaliziranom časopisu CEE Legal Matters u sklopu izvještaja o arbitražnim postupcima.
 
Tijekom četiri održana ročišta hrvatska strana iznijela je svoje argumente pobijajući da je svojim diskriminatornim, arbitrarnim i netransparentnim postupanjem nanijela štetu investiciji MOL-a u INA –i te su naša očekivanja da će oni i biti uvaženi.

Stav Hrvatske je poznat, a to je da MOL nije pretrpio nikakvu štetu, već da je naša država ta koja je oštećena ugovorima koji su plod koruptivnog djelovanja. Rasprava pred Arbitražnim sudom je završila u srpnju prošle godine i sada smo u fazi čekanja odluke Arbitražnog suda. To je proces koji može potrajati i godinu dana ili više kada se radi o kompleksnim postupcima. S obzirom na fazu postupka, nije moguće iznositi više detalja.
 
Hrvatska Vlada prihvatila je Izjavu EU-a o pravnim posljedicama presude Suda Europske unije u predmetu Achmea i o zaštiti ulaganja u Europskoj uniji kojim se utvrđuje da za investicijske sporove između država članica ne može biti nadležan sud izvan EU-a. Slijedom toga, u svim arbitražnim postupcima koji su pokrenuti protiv Hrvatske temeljem ugovora o zaštiti ulaganja s državama članicama EU-a ili Ugovora o Energetskoj povelji uložen je prigovor nenadležnosti Arbitražnog suda u Washingtonu. 

Podsjetimo, u siječnju su se sve članice EU-a obvezale da će raskinuti bilateralne sporazume o zaštiti ulaganja koje su međusobno potpisale, a većina njih, točnije 22 članice, obvezala se da će poduzeti mjere kako bi osigurale da se ugovor o energetskoj povelji ne može koristiti kao temelj za arbitražu, slijedom presude Suda EU-a iz ožujka prošle godine.

Prema toj presudi, bilateralni sporazumi o zaštiti ulaganja između zemalja članica EU-a koji predviđaju arbitražu kao način rješavanja sporova između članica, protivni su ugovorima EU-a. Odluka Suda EU-a donesena je u slučaju tužbe nizozemskog osiguravajućeg društva Achmea protiv Slovačke.

Članice su u siječnju potpisale su izjavu o pravnim posljedicama presude u slučaju Achmea.

"Kao što je Komisija dosljedno tvrdila, mehanizmi za rješavanje sporova koji su predviđeni tim ugovorima kao i njihova primjena unutar EU-a ugovora o energetskoj povelji nisu kompatibilni s pravom EU-a i diskriminiraju investitore u EU", objavila je tada Komisija, pozdravivši potpisivanje izjave.

Komisija je pozdravila i "činjenicu što se većina država članica obvezala poduzete mjere kako bi osigurale da se ugovor o energetskoj povelji ne može koristiti kao temelj za arbitražu među investitorima i zemljama članicama EU-a".

Među tom većinom nije i Mađarska, koja je na temelju toga ugovora pokrenula arbitražni postupak u slučaju INA-MOL u Washingtonu.

Stalni predstavnik Mađarske pri EU-u potpisao je zasebnu izjavu, u kojoj se kaže da će mađarska vlada raskinuti sve bilateralne sporazume o zaštiti investicija zaključene s drugim državama članicama bilo kroz multilateralni sporazum ili bilateralno ako se obje strane slože da je to brže. Međutim, Mađarska smatra da se presuda u slučaju Achmea odnosi samo na bilateralne sporazume o zaštiti investicija, a ne i na klauzulu o arbitraži u ugovoru o energetskoj povelji.

Inače, uz postupak koji je MOL pokrenuo protiv Hrvatske, pred ICSID-om u Washingtonu u tijeku je još sedam arbitražnih postupaka protiv Hrvatske, među kojima su i četiri tužbe banaka zbog slučaja švicarski franak.