Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
198 komentara

Vlada želi euro, građani kunu, stručnjaci kažu: Samo polako

DVADESET GODINA EURA: Kad bismo umjesto kune uveli euro, Hrvatska bi zacementirala svoju poziciju na dnu Europe, upozoravaju ekonomisti

Foto: Davor Puklavec/Dusko Jaramaz/Filip Kos/PIXSELL
198 komentara

Hrvatska bi tijekom 2020. trebala uvesti euro, plan je Vlade i guvernera HNB-a. Uvjeravaju da smo spremni za uvođenje eura i da ćemo od toga imati koristi. Ekonomski stručnjaci slažu se da Hrvatska još nije spremna za jedinstvenu valutu.

Jedanaest članica EU 1. siječnja 1999. godine prihvatilo je euro kao jedinstvenu valutu. U 20 godina postojanja preživio je dužničku krizu u eurozoni, koja je posljedica financijske krize 2008.

- Za euro sam, ali ne prije nego što dosegnemo prosječan nivo razvijenosti Europe. Trebamo imati iste proizvodne ekonomske cikluse i sposobnost da smanjujemo troškove proizvodnje jednakom brzinom kao i ostale članice eurozone - kaže nam ekonomist Ljubo Jurčić.

Ako to ne ostvarimo, upozorava, zapravo riskiramo da nam zajednička valuta našteti. Kad bismo euro uveli u ovom trenutku, ističe, zacementirali bismo hrvatsku poziciju na dnu Europe.

Foto: 24sata/24sata


- Prema kriterijima iz Kopenhagena i Maastrichta, javni dug ne bi smio prelaziti 60 posto BDP-a. Kod nas je on 75 posto BDP-a, ali s tendencijom smanjivanja. Zato smo od Europske središnje banke i dobili zeleno svjetlo za početak priprema za ulazak u eurozonu - nadovezuje se ekonomski analitičar Damir Novotny. Objašnjava kako je euro u realnoj ekonomiji kod nas već dugi niz godina prihvaćen.

Bit ćemo konkurentniji

Najveći dio cijena nekretnina se u prometu izražava u eurima, velika većina cijena, pogotovo uvoznih proizvoda, najprije se kalkulira u eurima, gotovo sve cijene u turističkom sektoru, ali i puno ljudi štedi u eurima.


- Može se reći da su kućanstva, građani i poduzeća spremni za ulazak u eurozonu - napominje Novotny. 
Kao najveće prednosti uvođenja eura ističe smanjivanje transakcijskih troškova i kamatnih stopa na kredite.


- Jedna od najvećih prednosti su niži troškovi transakcija. Uz to, nema troškova konverzije, koji su kod nas vrlo visoki. Turistička zemlja poput Hrvatske zbog toga je nekonkurentna. Mnogi turisti koji nam dolaze radije bi plaćali u eurima nego u kunama - tvrdi Novotny. 
Uvjerava da bi cijene i troškovi pali, povećala bi se atraktivnost hrvatskih izvoznih roba i usluga i naši bi se izvoznici lakše uključili na međunarodno tržište. Zemlje koje su uvele euro, poput Slovačke, Estonije i Slovenije, imale su velike koristi, napominje Novotny. Negativnu stranu uvođenja eura ne vidi. Iako neki ekonomisti tvrde da će uvođenjem eura Hrvatska izgubiti monetarnu nezavisnost, Novotny to odlučno demantira.


- Mala zemlja poput Hrvatske ni nema mogućnost imati monetarnu nezavisnost. Neke zemlje su svoje valute čvrsto vezale s eurom. BiH je marku vezala za euro, Švicarska franak. Danska ima krunu, ali nema monetarnu nezavisnost jer je tečajnu politiku prilagodila tako da joj je valuta vezana uz euro. Nema nikakvih opasnosti ili rizika kojih bi se naši potrošači trebali bojati - umiruje Novotny. 
Da uvođenjem eura neće biti bitnih promjena kod kupnje ili prodaje nekretnina tvrdi i Borislav Vujović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK. 


Neće biti velikih promjena

- Trenutačno su sve cijene nekretnina izražene u eurima i nitko ništa ne prodaje u kunama. Prijelaz iz kune u euro na tržištu nekretnina neće imati veće posljedice. Dugoročno, ako budu rasle sve cijene, bit će veći troškovi života, rast će plaće građevinskoj industriji i to bi moglo imati posredan utjecaj na rast cijena - kaže Vujović. Napominje da nije ekonomski stručnjak, no smatra da Hrvatska trenutačno nije posve spremna za euro. Stvarni rok kad bi Hrvati mogli početi plaćati eurima je za otprilike pet godina.

Cijene bi mogle pasti

Prije uvođenja predstoji nam pripremno razdoblje u kojem će se sve cijene morati izražavati i u kunama i u eurima i moći će se plaćati u dvije valute.


- Prilagođavanje će trajati dok se ne fiksira tečaj. Zatim uvodimo euro. Kad uđemo u eurozonu, cijene i plaće izjednačit će se s cijenama u zemljama koje nas okružuju. Za očekivati je pad cijena kako bi ih se uskladilo s onima u Austriji - zaključuje Novotny. 
Eurom se danas služi oko 340 milijuna građana u 19 od 28 članica EU. Time je euro druga najveća valuta nakon američkog dolara. Predsjednici Europske komisije i Vijeća Europe svjesni su važnosti jačanja otpornosti eura na buduće krize.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message