News

Komentari 24

Vladala je i ubijala uz savjete svog prijatelja Nostradamusa...

Vladala je i ubijala uz savjete svog prijatelja Nostradamusa...

Katarinu Medici, jednu od najozloglašenijih žena u povijesti povjesničari su zvali "Đavolja kraljica". Ova mračna figura iz 16. stoljeća, zaslužna je za stravični masakr u Bartolomejskoj noći

Jedna od najomraženijih vladarica svih vremena Katarina Medici, francuska kraljica talijanske krvi umrla je na današnji dan 1589. godine od upale pluća. 

Bogata nasljednica ugledne talijanske obitelji imala je teško djetinjstvo -  bez trunke ljubavi i pažnje jer majka joj je umrla 15 dana nakon njezinog rođenja, a nedugo nakon nje i otac, vojvoda Lorenco II. Medici kojem je Niccolò Machiavelli posvetio svoje poznato djelo Vladar. 

Djetinjstvo je provela po samostanima a sa samo 14 godina vjenčali su je za francuskog princa, zgodnog Henrika od Orleana, budućeg kralja Francuske. On se njoj odmah jako svidio, ali nažalost ljubav joj nije bila uzvraćena. On je ljubovao s kim je stigao, a ponajviše sa svojom dugogodišnjom ljubavnicom Dianom de Poitiers.

Suprugu je stalno ostavljao trudnu (rodila je čak desetero djece),  a on imao izgovor da što manje bude s njom a što više sa ljubavnicom kojoj je obećao kad se ženio da će ona uvijek biti vladarica njegovog srca.

Ostala sama sa sedmero djece

Na raskošnom francuskom dvoru ova talijanska plemkinja je na početku bila marginalizirana politička figura, ali to se mijenja nakon što joj suprug umire. Katarina ostaje udovica sa 40. godina sa sedmero djece u dobi od 4 do 15 godina. Ali postaje pravi vladar iz sjene jer prijestolje nasljeđuje njezin sin. Željna moći i vlasti postaje najvažnija politička figura tog doba.

Najstariji sin Franjo II. na prijestolju se zadržao samo četrnaest mjeseci i umro je nešto malo prije 18 rođendana. Francuskim kraljem tada je postao mlađi Katarinin sin 10-godišnji Karlo IX., a majka mu je imenovana regentom kraljevstva napokon dočekala svoje vrijeme. Kako je oduvijek željela da njena obitelj uspostavi što veću moć, sina je oženila s Elizabetom Austrijskom, mlađom kćerkom cara Maksimilijana II. Habsburškog. 

Svi u njezinom okruženju priznavali su joj jednu dobru stvar - imala je smisla za rukovođenje i izuzetno autoritativno vladanje. Ono što je ona najviše željela bilo je, imati nadzor nad svim i svima, a naročito je htjela imati neograničenu moć. No, sve što je radila bilo je u interesu očuvanja krune. 

Krvava Bartolomejska noć

Taj događaj u velikoj mjeri obilježio je XVI. stoljeće i Katarinino regentstvo. Katolkinja Katarina, iako ne neka pretjerana vjernica, nije imala razumijevanja za sve očitije širenje protestantizma u Francuskoj. Hugenote, nositelje protestantske ideje u svojoj zemlji, odlučila je zaustaviti na najokrutniji mogući način. Odlučila ih je sve ubiti. Sve je to učinjeno po službenoj naredbi njenog sina kralja Karla kojeg je uspjela uvjeriti da je to potrebno napraviti ako želi da njegovo kraljevstvo i njegovo prijestolje opstane. Uoči blagdana sv. Bartolomeja u rujnu 1572. dogodio se pokolj kad je samo u jednoj noći ubijeno više od 5 tisuća hugenota. Bartolomejska noć je nazvana i "krvavi pariški pir" jer se sve to zbilo pet dana nakon vjenčanja Katarinine kćeri Margarete (buduće kraljice Margot) za hugenotskog kralja Navarre. Tada je, smatrala je Katarina, bilo najpogodnije vrijeme jer su svi najistaknutiji hugenoti bili na jednom mjestu. 

Prema jednom svjedočanstvu, Katarina i njene sluge su sa svojih prozora promatrali neka od ubojstava i uživali.

Krvavi pohod se od Pariza proširio po cijeloj Francuskoj i u narednih nekoliko mjeseci je ubijeno oko 25 tisuća hugenota, a prema nekim procjenama čak i 50 tisuća. Nakon tih događaja, preživjelim hugenotima su preostala samo dva rješenja - ili da se pokatoliče ili da se odsele iz Francuske. Dosta ih je tada otišlo u današnju kanadsku pokrajinu Quebec.

Sklonost okultnom

Katarina zapravo nije bila religiozna, vjeru je koristila samo za upravljanje događajima oko sebe, a zapravo je vjerovala astrolozima, čarobnjacima, gatarama te navodno je prakticirala i crnu magiju te osmislila obrede crnih misa. Vjerovala je u proročanstva i  koristila  je Nostradamusove astrološke usluge. On je napravio horoskope za nju i njenu djecu. Oslanjala se na Nostradamusove savjete i u svim državnim poslovima. Dala mu funkciju kraljevog savjetnika i liječnika. Osim ljubavi prema okultnom bila je veliki pokrovitelj umjetnosti, pogotovo arhitekture. Njezina osobna knjižnica sadržavala je rijetke rukopise, glasovite u cijelom renesansnom svijetu.

Rodila tri kralja i dvije kraljice

Tri njena najstarija sina postali su  kraljevi Francuske jedan za drugim ali su sva trojica umrli mladi i bez zakonitih muških potomaka. Najmlađa živuća Katarinina kći bila je poznata kraljica Margot a najstarija Katarinina kći, pak, postala je španjolska kraljica. 

Unatoč velikom broju djece, Katarina je nadživjela sve svoje potomke osim spomenute kraljice Margot i sina Henrika III. koji je bio francuski kralj  ali je i on umro samo sedam mjeseci nakon majke. Dinastije Valois izumrla je u muškoj liniji, a prijestolje je naslijedio njihov daleki rođak Henrik IV. iz dinastije Bourbon, suprug kraljice Margot.

Brutalna i beskrupulozna - povijest je uglavnom tako opisuje no Katarina je, smatraju se neki povjesničari, bila tek možda majka koja je u nezahvalnom vremenu i okolnostima učinila sve kako bi zaštitila one koje voli.

Najčitaniji članci