Vladin znanstveni savjet: Mjere se trebaju donijeti, Stožeru smo rekli o kojim se lokacijama radi

Nakon godišnjih odmora i velikog porasta broja zaraženih posljednje vrijeme u utorak se u Banskim dvorima s premijerom Andrejom Plenkovićem sastao Znanstveni savjet za korona virus. 

- Vidimo svi da smo zadnja dva tjedna imali porast broja zaraženih i zaključili smo da je to bio rizik koji smo prihvatili otvaranjem granica i turističkom sezonom. Sada smo se dogovorili da je vrijeme da se na mjestima gdje ima više zaraženih poduzmu mjere kako bi se smanjio taj trend i kako bi prije početka školske godine došli sa što manjim brojem zaraženih dnevno, poručio je nakon sastanka epidemiolog Branko Kolarić. 

Više od dva sata su razgovarali u Vladi, no Kolarić nije otkrio koje bi to konkretne mjere trebalo donijeti da se broj zaraženih smanji. 

- Mjere će donijeti Stožer, mi smo samo savjetovali članove Stožera što bi trebalo napraviti. Savjeti idu u smjeru da se mjere donose regionalno, lokalno i ovisno o epidemiološkoj situaciji. Dakle, nema mjera koje bi bile horizontalne za cijelu Hrvatsku, neke preporuke su generalne, a tamo gdje ima veći broj zaraženih pitanje je nošenja maski, preporuka je u zatvorenom prostoru i podizanje svijesti ponovno o držanju fizičke distance, što smo malo zaboravili, kako bi smanjili osnovni način prijenosa bolesti - rekao je.

POGLEDAJTE VIDEO: Nakon sastanka znanstvenog savjeta 

Na pitanje kako će se riješiti problem nedostatka epidemiologa, Kolarić je istaknuo kako je ministar zdravstva Vili Beroš najavio novi kontingent ljudi.

- Angažirat ćemo još određeni broj ljudi koji će pomoći prvenstveno u efikasnom traženju kontakata i u razgovoru s njima, kako bi se na vrijeme stavili u izolaciju ljudi koji su bili u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom - poručio je. 

Što se tiče ruskom cjepiva, naglasio je kako o njemu zna vrlo malo iz znanstvene literature. 

- Moguće da je izvrsno, to bi me iznimno veselilo , ali ne znam puno o tome da bih mogao suditi, ne mogu pročitati puno o tom cjepivu, kao o cjepivima koji se nalaze na listi Svjetske zdravstvene organizacije. Njih je šest u visokoj fazi istraživanja i ja sam zaista optimist da će se napraviti efikasno cjepivo - rekao je Kolarić.

HZJZ je izdao prošlog tjedna preporuku za maturalna putovanja da se ne putuje u inozemstvo. No sada se javio problem da agencije školama ne vraćaju novac niti nude vaučere. Upitan mogu li mjere koje su samo preporuke biti efikasne ili bi ipak u nekim slučajevima one trebale biti strožije, Kolarić poručuje kako je potrebna odgovornost svih da bi se epidemija suzbila. 

- Uvijek ima neodgovornih. Mi moramo smanjiti koncentraciju broja zaraženih i njihove kontakte. Kad smo imali tzv lockdown, nisu se svi baš svega pridržavali, ali su mjere dale učinka da se dovoljno razrijedilo širenje epidemije. Tako je i ovaj put na nivou preporuke pa ćemo vidjeti kako će se to odraziti na epidemiološku sliku - rekao je.

Na sastanku se još razgovaralo, dodala je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti, Alemka Markotić, o novim znanstvenim spoznajama i što se do sada zna o imunološkom statusu onih koji su preboljeli Covid, o asimptomatskim bolesnicima, cjepivu, važnosti cijepljenja protiv gripe...

- Vidjeli smo da smo onoj prvoj fazi, koja je bila na kraju zimskog razdoblja, imali teže kliničke slike bolesti, onda je ovo ljetno razdoblje bilo olakotno i slika je bila puno blaža. No, sad nas ipak čeka četiri vrlo zahtjevna mjeseca, jesensko, zimska, gdje ćemo se opet susresti s težim oblicima bolesti - istaknula je dodavši kako neka znanja sada ipak postoje pa ne treba očekivati ponovno generalni lockdown i zatvaranje većine gospodarskih aktivnosti.

- Ali će trebati naći prave mjere. Ljudi se s jedne strane žale kad im se nešto zabrani, a s druge strane u isto vrijeme pitaju zašto im nismo zabranili. I ono što je bitno, držati se uvijek distance i higijene. To je i dalje vrlo opasna bolest iako je sezonski očito imala svoju nekakvu blažu fazu, ali vidimo u Australiji, koja je za vrijeme svog ljeta, imala blaže oblike, manji broj, sad ima puno ozbiljniju situaciju i strože mjere. To je nešto što učimo jedni od drugih i pokušavamo naći jedan smjer - istaknula je dodavši kako je nekakav opći zaključak da se Hrvatska do sada nosila vrlo dobro sa svim.

- Nitko nije mogao vjerovati da će ovakva turistička sezona biti. Kad smo razmišljali o turistima, razmišljali smo hoće li ih biti na respiratorima, hoće li okupirati bolnice i biti teško bolesni, hoćemo li ih morati transportirati u druge zemlje, a na sreću se ništa od toga nije dogodilo, zahvaljujući tom nekom balansu. Nema značajnih zaraza na razini kampova, hotelskih smještaja, to su sve dobre vijesti. Sad pred zimsko razdoblje strožim ponašanjem svih nas to ćemo uspjeti držati pod kontrolom - rekla je. 

Naglasila je, govoreći o turistima i sezoni, kako je najbitnije da nije nastupila eksplozija zaraze. 

- No, ono što je sada jako bitno, jer se svi vraćaju na svoja radna mjesta, u svoje sredine, zatvorene prostore, škole, da jednostavno osvijestimo sve one mjere, da se vratimo u jednu veću disciplinu i dalje štitimo sebe i druge. To je ključno - poručila je. 

Bolnice za operativne zahvate ili preglede traže negativan PCR test ne stariji od 48 sati. No, obzirom na veliku navali na testiranje posljednjih dana zavodi ne stignu isporučiti u tom roku rezultate testiranja pa se na njih čeka i duže od 72 sata. Markotić je podsjetila na jučerašnji sastanak s ravnateljem Zavoda Andrija Štampar na kojem je dogovoreno kako će im u pomoć uskočiti Klinika Fran Mihaljević i preuzeti višak briseva kako bi se smanjilo čekanje rezultata. 

- Svi smo u komunikaciji da se pokuša osigurati ljudima kojima je stvarno hitno da se uradi hitno njihov test. Pokušavano to riješiti. Nismo mogli očekivati da će se tako velik broj ljudi odlučiti testirati u Hrvatskoj prije nego odu u svoju zemlju. Potrudili smo se da u naše tri institucije, koje imaju najveće kapacitete testiranja, pokušamo maksimalno brzo riješiti sve te uzorke. I dalje ćemo razgovarati kako ćemo drugima pomagati u jesensko-zimskom razdoblju - istaknula je.

Na pitanje treba li apelirati na zdravstvene ustanove da prihvate testove i starije od 48 sati za one koji su jako hitni, obzirom na trenutne poteškoće s čekanjem rezultata, Markotić je istaknula kako će izaći nove smjernice oko testiranja, koji zahvati trebaju test, a gdje se može biti fleksibilan.

- Pratimo situaciju i ostalim zemljama pokušavajući se prilagoditi tome. Jasno je da ljudi moraju ići na te zahvate, tamo gdje će biti jako hitno bit će fleksibilnosti, ali trebamo štititi i zdravstveni sustav, tu je određeni strah. Bitno je da svi segmenti zdravstvenog sustava funkcioniraju, da svi drugi s drugim bolestima dobiju maksimalno. Učinit ćemo sve - rekla je dodavši kako nigdje nema sto posto savršenog sustava.

- Moram reći da se Hrvatska ipak trudi, mi smo sad u ovoj situaciji došli na neka 72 sata, vjerujte mi, u brojnim drugim europskim zemljama ljudi čekaju rezultate tri, sedam, 14 dana, pa čak i zdravstveni djelatnici. Ne bih htjela braniti, ali moramo razumijeti da postoji određeno ograničenje. I kad imamo aparata. morate imati ljude. U jednom sustavu koji kontinuirano radi 600 testova, a odjednom u dva, tri dana dođe 2000, vi možda imate aparat, ali nemate toliko ljudi. Ali smo ih mobilizirali - rekla je.

'Iz svijeta dobivamo komentare da je ovo što činimo jako dobro'

U ovoj situaciji potrebni su, ponovila je, brzina i fleksibilnost.

- U puno toga nas je ovaj Covid iznenadio, ali mislim da se za sada držimo relativno uspješno. Dat ćemo svi sve, svi segmenti zdravstvenog sustava, da i dalje uspijemo. I tu trebamo pomoć medija i cijelog stanovništva. Mi nikad nismo rekli da je uspješan Stožer, ovaj ili onaj, svi smo zajedno ili uspješni ili neuspješni u borbi. Iz svijeta dobivamo komentare da je ovo što činimo jako dobro i da taj ritam pokušamo i dalje držati - poručila je Markotić.

Neki znanstvenici poručuju kako se cjepivo za Covid nikad neće naći. Kao što se, primjerice, nikad nije našlo za HIV. Markotić ističe kako je to sada jako teško prognozirati.

- Vidjet ćemo kakvo će biti cjepivo. Neka se samo ublaži klinička slika i dobije manji postotak smrtnosti, već smo nešto napravili. Ne mora biti da, ako virus bude dosita mutirao, da ga je teško uloviti - rekla je.