Bidenova administracija branila je zakon kao ključan za zaštitu javne sigurnosti i žrtava obiteljskog nasilja, koje su često žene. Naglašavala je da je oružje osobito ozbiljna prijetnja u slučajevima obiteljskog nasilja
PODRŽALI ZABRANU
Vrhovni sud SAD-a: Obiteljski nasilnici ne smiju imati oružje
Američki Vrhovni sud podržao je u petak savezni zakon po kojem se smatra kaznenim djelom da obiteljski nasilnici kojima je izrečena zabrana pristupa njihovoj žrtvi posjeduju oružje, što je važna pobjeda za administraciju predsjednika Joea Bidena.
Odluka donesena sa osam glasova "za" i jednim "protiv" poništila je odluku suda niže instance kojom je oboren zakon iz 1994. kao kršenje prava na "posjedovanje i nošenje oružja" po drugom amandmanu američkog Ustava.
Bidenova administracija branila je zakon kao ključan za zaštitu javne sigurnosti i žrtava obiteljskog nasilja, koje su često žene. Tvrdila je da bi zabrana trebala ostati na snazi na osnovi duge američke tradicije oduzimanja oružja ljudima koje se smatra opasnima. Naglašavala je da je oružje osobito ozbiljna prijetnja u slučajevima obiteljskog nasilja i da je također jako opasno za policajce pozvane da u njima interveniraju.
Konzervativni sudac John Roberts istaknuo je u objašnjenju presude da od osnivanja SAD-a zakoni o posjedovanju oružja ciljaju ljude koji su fizička prijetnja za druge.
"Kada se zabranom pristupa utvrdi da je pojedinac stvarna prijetnja za fizičku sigurnost intimnog partnera, tom pojedincu može se, u skladu s drugim amandmanom, zabraniti posjedovanje vatrenog oružja dok je odluka o zabrani pristupa na snazi", objasnio je Roberts.
Odluka se odnosi na slučaj Zackeyja Rahimija, Teksašanina koji je 2021. priznao da je ilegalno posjedovao oružje prekršivši time taj zakon dok mu je bio zabranjen pristup djevojci koju je napao na parkiralištu i kasnije joj prijetio da će je ubiti.
Policija je pronašla pištolj i pušku u njegovu domu povezane s najmanje pet pucnjava, uključujući napad na kuću čovjeka kojemu je prodao drogu.
Savezni sudac odbacio je Rahimijevo pozivanje na drugi amandman i osudio ga na više od šest godina zatvora. Zakon je za takve slučajeve predviđao kaznu do 10 godina zatvora što je kasnije povećano na 15 godina.
Rahimijeve pristaše tvrdili su da suci previše olako izdaju naloge o zabrani pristupa što ima za posljedicu uskraćivanje ustavnog prava optuženih zlostavljača.
Vrhovni sud saslušao je argumente u tom slučaju u studenom.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
