Sankcije ruskoj naftnoj industriji prelile su se i na srbijansku Naftnu industriju čiji je 50-postotni vlasnik ruski Gazpromnjeft. A time se prelilo i na JANAF preko kojeg stiže velika količina nafte u Srbiju.
ANALIZA ODLUKE
Vučić i Plenković će sad morati surađivati: Američke sankcije čine štetu Srbiji, ali i Hrvatskoj
Čitanje članka:
2
min
Sjedinjene Američke države, točnije njihovo ministarstvo financija, i Velika Britanija ozbiljno su udarili na rusku naftnu industriju zbog rata u Ukrajini. Sankcionirali su sve kompanije koje imaju veze s njima. U petak su objavili ažuriranu listu sankcioniranih kompanija, a među njima se našla i Naftna industrija Srbije (NIS) čiji je 50-postotni vlasnik ruski Gazpromnjeft.
Međutim, ova odluka ima enorman utjecaj i na Hrvatsku. Naime, sankcionirani NIS je dugogodišnji i najveći poslovni partner Jadranskog naftovoda (JANAF).
Kako su sami istaknuli u priopćenju, s NIS-om imaju sklopljeni ugovor o transportu 10 milijuna tona nafte od 1. 1. 2024. do 31. 12. 2026. JANAF je strateška državna tvrtka kojoj čak trećina prihoda dolazi upravo od posla u kojem NIS opskrbljuju naftom. Za vrijeme Jugoslavije je ovaj naftovod i napravljen kako bi iz Omišlja nafta stizala i do Srbije.
Kako nam objašnjavaju upućeni, JANAF će tek zatražiti što točno ove sankcije znače s obzirom na to da ih Europska unija još nije uvela NIS-u. No neslužbeno doznajemo da JANAF, kao naftna tvrtka koja posluje u svijetu i plaća američkim dolarima, nema baš izbora nepoštovati sankcije i nastaviti poslovati s NIS-om.
U Hrvatskoj ni ne postoji nacionalni zakonski akt ili međunarodni bilateralni sporazum, koji bi regulirao provedbu sankcija koje nisu UN-ove ili izdane od EU, doznajemo od upućenih. Međutim, nepoštivanje sankcija moglo bi značiti i određene posljedice i za sam JANAF.
JANAF, stoga, primarno sad komunicira s američkim saveznicima kako bi izbjegli ili maksimalno ublažili štetu koju bi hrvatske tvrtke mogle pretrpjeti zbog sankcioniranja NIS-a. Za prilagodbu i poduzimanje mjera imaju 45 dana, jer tek nakon proteka tog perioda kreće puna primjena sankcija.
No morat će po ovom pitanju surađivati i Hrvatska i Srbija jer, kako je otkrio premijer Andrej Plenković, Srbija je 95 posto ovisna o opskrbi nafte preko Hrvatske.
- Hrvatska ima svoju energetsku infrastrukturu kako bismo svoju geostratešku poziciju iskoristili za vlastitu energetsku sigurnost, ali i za sigurnost nama susjednih zemalja da također imaju diverzificiranu opskrbu energentima.Mislim da nikome nije u interesu da nitko, pa ni Srbija, ostane bez nafte i Hrvatska sigurno neće biti ta koja će biti predvodnik takve politike - rekao je.
Neslužbeno se u energetskim krugovima već moglo čuti da bi potencijalni kupac ruskog udjela u NIS-u mogao biti mađarski MOL. Ako bi se promijenilo vlasništvo, onda više niti NIS ne bi bio pod sankcijama. Ako se ostvari taj scenarij, MOL bi, uz upravljanje hrvatskom Inom, dobio i Naftnu industriju Srbije, pa bi postao pravi regionalni div, koji je izrastao iz nekad male tvrtke.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
