Sankcije ruskoj naftnoj industriji prelile su se i na srbijansku Naftnu industriju čiji je 50-postotni vlasnik ruski Gazpromnjeft. A time se prelilo i na JANAF preko kojeg stiže velika količina nafte u Srbiju.
Vučić i Plenković će sad morati surađivati: Američke sankcije čine štetu Srbiji, ali i Hrvatskoj
Sjedinjene Američke države, točnije njihovo ministarstvo financija, i Velika Britanija ozbiljno su udarili na rusku naftnu industriju zbog rata u Ukrajini. Sankcionirali su sve kompanije koje imaju veze s njima. U petak su objavili ažuriranu listu sankcioniranih kompanija, a među njima se našla i Naftna industrija Srbije (NIS) čiji je 50-postotni vlasnik ruski Gazpromnjeft.
Međutim, ova odluka ima enorman utjecaj i na Hrvatsku. Naime, sankcionirani NIS je dugogodišnji i najveći poslovni partner Jadranskog naftovoda (JANAF).
Kako su sami istaknuli u priopćenju, s NIS-om imaju sklopljeni ugovor o transportu 10 milijuna tona nafte od 1. 1. 2024. do 31. 12. 2026. JANAF je strateška državna tvrtka kojoj čak trećina prihoda dolazi upravo od posla u kojem NIS opskrbljuju naftom. Za vrijeme Jugoslavije je ovaj naftovod i napravljen kako bi iz Omišlja nafta stizala i do Srbije.
Kako nam objašnjavaju upućeni, JANAF će tek zatražiti što točno ove sankcije znače s obzirom na to da ih Europska unija još nije uvela NIS-u. No neslužbeno doznajemo da JANAF, kao naftna tvrtka koja posluje u svijetu i plaća američkim dolarima, nema baš izbora nepoštovati sankcije i nastaviti poslovati s NIS-om.
U Hrvatskoj ni ne postoji nacionalni zakonski akt ili međunarodni bilateralni sporazum, koji bi regulirao provedbu sankcija koje nisu UN-ove ili izdane od EU, doznajemo od upućenih. Međutim, nepoštivanje sankcija moglo bi značiti i određene posljedice i za sam JANAF.
JANAF, stoga, primarno sad komunicira s američkim saveznicima kako bi izbjegli ili maksimalno ublažili štetu koju bi hrvatske tvrtke mogle pretrpjeti zbog sankcioniranja NIS-a. Za prilagodbu i poduzimanje mjera imaju 45 dana, jer tek nakon proteka tog perioda kreće puna primjena sankcija.
No morat će po ovom pitanju surađivati i Hrvatska i Srbija jer, kako je otkrio premijer Andrej Plenković, Srbija je 95 posto ovisna o opskrbi nafte preko Hrvatske.
- Hrvatska ima svoju energetsku infrastrukturu kako bismo svoju geostratešku poziciju iskoristili za vlastitu energetsku sigurnost, ali i za sigurnost nama susjednih zemalja da također imaju diverzificiranu opskrbu energentima.Mislim da nikome nije u interesu da nitko, pa ni Srbija, ostane bez nafte i Hrvatska sigurno neće biti ta koja će biti predvodnik takve politike - rekao je.
Neslužbeno se u energetskim krugovima već moglo čuti da bi potencijalni kupac ruskog udjela u NIS-u mogao biti mađarski MOL. Ako bi se promijenilo vlasništvo, onda više niti NIS ne bi bio pod sankcijama. Ako se ostvari taj scenarij, MOL bi, uz upravljanje hrvatskom Inom, dobio i Naftnu industriju Srbije, pa bi postao pravi regionalni div, koji je izrastao iz nekad male tvrtke.