Vujčić: 'Ove godine inflacija je ispod tri posto, ali i dalje viša nego u ostaku eurozone'

Komentirajući najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS) o inflaciji, guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u utorak da bi prosječna stopa inflacije u Hrvatskoj ove godine mogla biti ispod tri posto te da će i dalje biti nešto viša nego u eurozoni.

Vujčić je na osječkom Ekonomskom fakultetu sudjelovao na okruglom stolu guvernera regionalnih središnjih banaka "Inflacija i tehnologije plaćanja u svijetu koji se brzo mijenja". U izjavi novinarima Vujčić je kazao da je najnoviji podatak DZS-a o usporavanju inflacije s u veljači zabilježenih 3,7 na 3,2 posto u ožujku u skladu s očekivanjima HNB-a.

"Očekujemo da će inflacija postupno padati i da ćemo prosječno ove godine imati stopu inflacije ispod tri posto. Međutim, razlika u odnosu na eurozonu će ostati pozitivna, zbog toga što hrvatsko gospodarstvo raste znatno brže od gospodarstva eurozone, kao i plaće, koje su rasle brže nego u eurozoni", ocijenio je guverner.

NOVA MJERA OD 1. SRPNJA Vujčić o novim kriterijima za kreditiranje: Odgoda je zbog IT sustava i onih koji su u obradi

Na upit može li se i kada očekivati usporavanje inflacije u sektoru hrane zbog predstojeće turističke sezone, Vujčić smatra kako "cijene hrane blago usporavaju rast",  a da je, od dva glavna doprinosa inflaciji u Hrvatskoj, rasta cijena usluga i hrane, veći problem rast cijena usluga.

"Cijene hrane donekle su pratile ono što se događalo u eurozoni i drugim zemljama, ali su u Hrvatskoj rasle nešto brže. Kako se lagano ispuhuje ovaj efekt rasta plaća, koji je bio snažan prošle godine, očekujemo da će se i ta stopa inflacije smanjivati", ustvrdio je guverner Vujčić.  No, smatra da u tom segmentu postoje neke neizvjesnosti, koje su vezane uz kretanje cijena hrane osnovnih prehrambenih namirnica na svjetskom tržištu, a što je djelomice vezano uz vremenske uvjete i klimatske promjene.

Na upit o podatcima Eurostata o inflaciji u eurozoni od 2,2 posto te što se može očekivati s obzirom na nesigurnost koja dolazi s druge strane Atlantika vezano uz rast carina, Vujčić ističe da se najznačajniji rizici za povišenu inflaciju u Hrvatskoj i dalje odnose na manjak radne snage na tržištu rada, spori rast produktivnosti, nestabilne cijene energije i sirovina te negativni utjecaj mogućih novih trgovinskih troškova i ograničenja uslijed šire geopolitičke nesigurnosti.

Digitalni euro kao solucija za plaćanje na svakom platnom mjestu

Na skupu se govorilo o konceptu digitalnog eura, koji bi, navodi Vujčić, u budućnosti trebao još više unaprijediti platni sustav u Europi na način da stvori europsku soluciju za plaćanje na svakom platnom mjestu, karticom ili mobilnom aplikacijom.

"Dok domaći platni sustavi već prelaze na gotovo trenutne i troškovno učinkovite digitalne kanale, mnoge prekogranične transakcije i dalje su spore, skupe i složene. U tom kontekstu, Europska središnja banka istražuje ideju jedinstvene digitalne valute koja bi se koristila paralelno s gotovinom. Digitalno euro bi osnažio europski monetarni suverenitet, a potrošačima i poduzećima bi pružio siguran i učinkovit platni instrument koji bi neometano funkcionirao diljem Eurosustava. Za susjedne regije digitalni euro mogao bi poslužiti kao most prema naprednijim financijskim sustavima, povezujući lokalna gospodarstva s najvećim područjem jedinstvene valute na svijetu", rekao je guverner HNB-a.

ZALAŽE SE GODINAMA Vujčić želi da osobne financije budu obvezan školski predmet

Pojasnio je i da digitalni euro ne znači da gotovine neće biti, već će građani, uz gotovinu, imati i digitalnu varijantu centralno-bankarskog novca, koji će biti u digitalnom novčaniku, kao digitalna gotovina.

Na skupu su, uz guvernera HNB-a, o aktualnim temama i monetarnim politikama regionalnih središnjih banaka raspravljali guverneri Narodne banke Sjeverne Makedonije Anita Angelovska Bezhoska, v. d. guvernera Banke Slovenije Primož Dolenc, guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine Jasmina Selimović te član Izvršnog odbora Europske središnje banke Piero Cipollone.

Cipollone je naveo da je budući cilj jasan: mora se razviti sigurnije i pristupačnije alternative koje će globalna plaćanja učiniti jeftinijima, bržima i transparentnijima, a da se pritom ne dovedu u pitanje integritet, stabilnost i suverenitet.

"Vrijeme za akciju je sada. Inovacijama, interoperabilnošću i predanošću otvorenim financijskim tržištima možemo izgraditi globalni platni sustav koji je otporan na geopolitičke promjene i koji može poduprijeti gospodarski rast i financijsku uključenost diljem svijeta", naglasio je u svom uvodnom govoru Piero Cipollone, član Izvršnog odbora Europske središnje banke.