Za zlatara ove godine ide šest đaka: 'Mladi nemaju strpljenja'

Uvijek nam, u principu, nedostaje netko tko bi radio. Ovaj zanat nije baš zanimljiv mlađim ljudima, priča nam poznati zagrebački zlatar Luigji Koci. Sve više mladih okreće se modernijim zanimanjima, elektronici, inženjeringu, računalstvu, a stare zanate polako više nema tko raditi. Oni koji ih znaju raditi sve su stariji, a mlađe ovaj posao više uopće ne zanima.

Jedno od takvih zanimanja je zlatarstvo. Naizgled izuzetno unosno zanimanje krije i neke druge priče koje se često ne vide pri kupnji prstena i lančića, a to su sati i sati ručnog rada i obrade materijala.

- Mene je otac naučio zanat. On se njime počeo baviti još 50-ih godina prošlog stoljeća. Tad je on učio kako se radi. Nakon toga je otvorio svoju radnju. Bilo je to 1972. godine i od tada smo tu u Frankopanskoj. Ja sam od malih nogu vezan uz taj obrt. Učio sam kako se radi, a mogu reći da se aktivno bavim zlatarstvom desetak godina - rekao nam je Luigji te objašnjava kako je toliko vremena proveo učeći jer je u ovom zanimanju potrebno usavršiti vještine i tehnike.

- Kad se ovaj zanat uči, to se ne može mjeriti vremenom. Teško je procijeniti koliko vremena treba da se nauči raditi. Može se reći da je potrebno nekih četiri ili pet godina da se nauče neke osnovne majstorske vještine. Međutim, zaključiš kroz vrijeme da stalno ima prostora za usavršavanje. Uvijek učiš neke nove tehnike, neke nove discipline, tako da je ovo zanimanje u kojemu se stalno razvijaš - dodaje Luigji.

Upravo zbog toga često ovo zanimanje nije zanimljivo mladima, procjenjuje zlatar. Proces učenja je izuzetno spor, jednako kao i proces od početka do završetka rada na nekom nakitu.

- Zlatarstvo zahtijeva ručni rad, preciznost, predanost i koncentraciju. Vjerojatno mladi nemaju kontakt s tom vrstom rada. Kroz mlađe dane i kad se već formiraju kao mladi ljudi, njima su interesantniji tehnologija i monitori, gdje brzom primjenom podataka i znanja dolaze i do brzih akcija.

Ovakav zanat koji zahtijeva nešto postupniji ulazak, dublje učenje, a time i nekakav možda kreativan i donekle manualni rad im nije baš privlačan. Vjerujem da zbog toga nema interesa za ovakvim radom, kaže Luigji te dodaje kako u određenim zlatarskim poslovima postoje nove inicijative, inovacije i trendovi koji će pokušati vratiti interes mlađih za ovakvu vrstu djelatnosti.

Prije svega, to je kompjutorizacija proizvodnje, tj. ubrzavanje procesa. Danas se određeni nakiti mogu obrađivati i strojno. Time se proizvodi više komada pa je i cijena nešto niža. Međutim, u trenutačnoj situaciji radnika u zlatarstvu još nedostaje. Luigji kaže kako oni znaju uzimati mlađe ljude, ali oni brzo izgube interes.

Pokretanje videa...

01:44

spotlight reforma školstva

- To je problem iz našeg iskustva. Trenutačno imamo jednu mlađu osobu koju smo uzeli na stručno usavršavanje i tu smo postigli dobar odnos te vjerujemo da će ona ostati u našem poslu. Ranije smo isto tako pokušavali. Interes je na početku velik, ali nakon nekog vremena taj početni entuzijazam splasne i ljudi onda odluče krenuti nekim drugim smjerovima. Sigurno je da postoji nedostatak ljudi koji bi se zadržali u našem zanatu - kaže Luigji i dodaje kako se za svoj obrt ne brine jer nasljednike već ima.

- Naša ekipa je još u dosta svježim godinama tako da očekujemo i nasljednike koji će jednog dana moći preuzeti ovaj posao. Moja djeca su još dosta mala, ali vidjet ćemo i kako će ići njihov smjer i razvoj u ovom zanimanju.

Novi projekt: Uz zanat treba biti i dobar menadžer

Ove je godine više učenika upisalo strukovne programe nego lani, no i u Ministarstvu znanosti i obrazovanja priznaju kako i u strukovnim školama u Hrvatskoj treba mnogo toga mijenjati.

- Postojeće strukovno obrazovanje u Hrvatskoj karakterizira mnogo različitih programa i njihova uska specijaliziranost, no ono ne osigurava u dovoljnoj mjeri stjecanje kompetencija potrebnih tržištu rada. Svakako da mnogi od strukovnih programa više ne zadovoljavaju potrebe određenih radnih mjesta u gospodarstvu te ih je potrebno modernizirati ili zamijeniti novima - rekao je za 24sata pomoćnik ministrice Vlado Prskalo.

Stoga se već lani krenulo u reformu strukovnog obrazovanja, a u ministarstvu posebno ističu njihov projekt dualnog obrazovanja.

Projekt je lani započeo, a uz ovu školsku godinu provodi se u 11 strukovnih škola, i to za programe dimnjačar, staklar, kozmetičar i prodavač, frizer i soboslikar ličilac dekorater.

- Interes učenika za upis u eksperimentalne strukovne programe, prema dualnom modelu obrazovanja, u porastu je za 55% (upisano 290 učenika) u odnosu na prošlu školsku godinu (upisano 159 učenika).

Ovi upisi, iako smo još u eksperimentalnoj fazi, idu u prilog činjenici da važnost učenja na radnome mjestu postaje prepoznatljiva učenicima i roditeljima jer učenici stječu kompetencije neophodne za učinkovit i produktivan rad u određenoj kvalifikaciji - tvrdi Prskalo.

No u samim školama saznajemo kako se opet brzopleto ušlo u ozbiljan projekt. Primjerice, u frizerskim školama su zaprepašteni izmjenom prema kojoj učenice više neće imati praksu u prvom razredu srednje. Naime, po novom, frizerke će se školovati četiri godine te će u praksu u salone odlaziti u drugom razredu, za što bi trebale imati sklopljene ugovore s poslodavcima i dobivati plaću. U školama bi trebale učiti i neke poslovne vještine, no u školama su skeptični. Ističu kako već sad imaju najave vlasnika salona da neće moći plaćati učenice koje ne znaju baš ništa o poslu. Osim toga, kažu, učenice i upisuju frizersku školu kako bi mogle početi što prije raditi. No u ministarstvu kažu kako frizersku struku, kao i mnoge druge, barem što se tiče nastave, treba unaprijediti suvremenim znanjima kako bi mogli zaista biti konkurentni na tržištu. Zanat više ne podrazumijeva samo stručno tehničko znanje, nego i menadžerska znanja, smatraju u ministarstvu.