Zadnja sjednica Vlade: 'Hvala ministrima koji odlaze u Sabor'

Nakon petodnevnih iscrpnih i kompliciranih pregovora o proračunu EU i Planu oporavka od korona krize, premijer Andrej Plenković vratio se u utorak iz Bruxellesa u Zagreb sa sjajnim vijestima. Hrvatska će od EU za narednih sedam godina dobiti 22 milijarde eura. 

Odmah po povratku odradio je i posljednju sjednicu Vlade u ovom sastavu s jednom točkom. Usvojili su izvješće o radu Vlade i preuzetim i nepodmirenim obvezama u mandatu.

Za šestero njih, Vesnu Bedeković, Marka Pavića, Garija Cappellija, Dražena Bošnjakovića, Predraga Štromara i Blaženku Divjak, više nema mjesta pa se s njima pozdravio. Oni se vraćaju u Sabor, a u petak će biti prva sjednica nove Vlade.

POGLEDAJTE VIDEO Ministri dolaze na zadnju sjednicu Vlade u ovom mandatu

Ministarstva će biti manje zbog pripajanja, njih 16, a u Banske dvore ulaze i neka nova lica, poput Nikoline Brnjac i Nataše Tramišak. Naime, sutra će biti konstituirajuća sjednica Sabora, a u četvrtak će Plenković u Saboru predstaviti svoju novu Vladu, koju zastupnici trebaju izglasati i dati im povjerenje.

PLENKOVIĆ IZ BRUXELLESA 'Završio je sastanak. Donosimo 22 milijarde eura za brzi gospodarski oporavak zemlje'

- Zahvaljujem svim članicama i članovima Vlade i aktualnog sastava i svim kolegama koji su bili s nama od 2016. u različitim trenutcima, svatko od njih je dao poseban doprinos. Posebno zahvaljujem nekolicini kolega koji će nakon ove sjednice sutra prijeći s druge strane Markova trga. Vi ćete svi imati važne i odgovorne dužnosti u Saboru i siguran sam da ćemo i dalje izvrsno surađivati na relaciji Vlada-Sabor - rekao je. 

Zahvalio je na doprinosu i ministrici obrazovanja Blaženki Divjak, koja nije mogla biti na sjednici jer se nalazi u samoizolaciji.

Osvrnuvši se na pregovore u EU naglasio je kako je danas važan dan.

- Gotovo da je to lijepa koincidencija da su ovi pregovori potrajali do predzadnjeg dana mandate naše Vlade. Postigli smo dogovor i to je veliki uspjeh za sve članice EU i lidere koji su teško, tvrdo i komplicirano pregovarali, ali kada gledamo rezultate, oni su izvrsni - istaknuo je.

Covid-19, dodao je, uzrokovao je svima ogromne probleme. 

- Način na koji mi svi zajedno reagiramo je robustan, velik, primjeren onome što nam se dogodilo proteklih nekoliko mjeseci. Mi smo imali cilj da budemo oko 20 milijardi eura, naš malo ambiciozniji cilj bio je da budemo otprilike duplo u odnosu na 10,7 milijardi koje imamo u ovom višegodišnjem financijskom okviru. Na kraju smo došli do fascinantnog iznosa od preko 22 milijarde eura, od toga je 12,68 milijardi za višegodišnji financijski okvir, a 9,39 je iz Plana za oporavak. 72 posto je bespovratnih sredstava, a 28 posto u zajmovima - rekao je Plenković dodavši kako su to zajmovi koje uzima EU, a ne Hrvatska. 

- Ovi što smo mi napravili zadnjih nekoliko dana bila je ogromna demonstracija solidarnosti država članica EU. Svi imamo problem, neke je ta kriza pogodila jače, neke slabije, ali smo stavili na kup sredstva, našu političku volju i financijsku snagu koja nam omogućava da s ovakvim instrumentom imamo brzi ekonomski oporavak - rekao je.

Ministrima je ovu cifru preračunao u kune.

DIJELE SE MILIJARDE Europa na nogama: Čelnici EU zemalja oduševljeni dogovorom

- To vam je 166 milijardi kuna, više nego jednogodišnji državni proračun RH, mislim da smo na taj način na početku rada naše druge Vlade osigurali snažnu polugu za ulaganja, oporavak, rješavanje svih onih pitanja koje su na dnevnom redu. Imat ćemo mogućnost za financirati likvidnost srednjih i malih poduzeća, za nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta, za održivi razvoj, investicijske projekte, investiranje u digitalnu transformaciju, u zeleni plan, proizvodnju energije, širokopojasni internet - poručio je.

Naglasio je kako je nacionalno sufinanciranje, iako je prijedlog bio da se digne na 25 posto, ostao na 15 posto doprinosa.

Povrh svih detaljnih razgovora, koji su počeli još u svibnju 2018., dodao je, Vlada je jasno artikulirala realnost Hrvatske, specifičnosti i potrebe. 

- Koja je najvažnija specifičnost Hrvatske? Budući da smo često u situaciji da nas se komparira s drugim državama srednjoistočne Europe, Hrvatska je jedina ušla u EU 1. srpnja 2013., devet godina kasnije nego osam država srednjoistočne Europe, šest godina kasnije nego Bugarska i Rumunjska, to nije mala razlika, nego ogromna razlika. I zato ćemo mi pravo podvlačenje crte o koristima članstva imati tek na kraju ove nove višegodišnje financijske perspektive, negdje 2028., 2029. godine - rekao je dodavši kako će se tada vidjeti koliko je Hrvatska bolja, modernija i uređenija država.

Spomenuvši predsjednika Europskog vijeća, Charlesa Michela, ministri su se nasmijali.

- Je, zabavno je, ali to vrijedi 400 milijuna eura - istaknuo je naglasio kako se jedan paragraf odnosi samo na Hrvatsku, a težak je upravo tih 400 milijuna eura.

- I to nije došlo zato što se netko sjetio nego zato što smo mi za to lobirali i svi se zajedno angažirali - rekao je dodavši kako smo još dodatno dobili i 100 milijuna eura za ruralni razvoj.

- Za one krajeve Hrvatske gdje imamo ključni problem, egzistencijalni problem hrvatskog naroda, a to je pitanje demografske revitalizacije, gdje smo imali najveći odljev ljude u neke druge zemlje. I ovakav ogroman paket koji smo donijeli u Hrvatsku, omogućuje uz sve ono što ćemo raditi na nacionalnoj razini, da naš gospodarski oporavak bude brz i da ga ljudi što brže osjete - istaknuo je. 

- Na ovaj način smo zadužili naš mandat, teško da smo mogli bolje - dodao je i zahvalio ranijim Vladama koje su doprinijele da se ostvari ovaj strateški cilj o ulasku u EU. 

Moramo biti najrazvijeniji u Europi i svijetu

Nakon sjednice je na konferenciji odgovarao na pitanja novinara istaknuvši kako je nakon postignutog dogovora u EU dobio čestitke kao da mu je rođendan, Božić ili da su pobijedili na izborima. 

- Imali smo možda premalo vremena da u miru radimo na onome što smo najviše željeli. Jako nam je puno kostura iz tranzicijskog ormara dolazilo na stol. Bili smo u brzini koja se zvala krizno upravljanje. S aspekta ovog iskustva, rekao bih da nismo stali izaći iz jedne od takvih situacija, bilo ih je praktički non stop, ne znam što nam se trebalo još to dogoditi krizno, a da se nije dogodilo u ovo mandatu - rekao je na pitanje što smatra neuspjehom u ove četiri godine i za čime žali. 

U nastavku mandata, dodao je, radit će na kreiranju tolerantnijeg ozračja u društvu. 

- Moja je ambicija bila da smanjimo te tenzije 2016., kazao sam tada da idemo u proces transformacije HDZ-a, da bi mogli ići dalje s transformacijom odnosa u društvu. Što se tiče HDZ-a, mislim da smo taj proces postupno i učinili, zadržali sve naše temeljne vrijednosti, ali se čvrsto usidrili na desnom centru - rekao je dodavši kako su to podržali i birači na parlamentarnim izborima. 

- Ljudi žele sigurnost, ozbiljne i odgovorne ljude koji će držati do svojih vrijednosti, a uvažavati druge. Na tom tragu očekujem da bude i idući mandat, dakle smanjivati podjele u društvu i učiniti više za konkretan položaj naših sugrađana koji teško žive, ima ih jako puno koji su na rubu siromaštva i trudit ćemo se da sve to postupno dižemo - poručio je dodavši kako je on čvrsto uzemljen u sve što se događa oko njega.

- Imamo jasan program, očekujemo potporu parlamentarne većine i idemo raditi - dodao je.

Ne žali, rekao je, ni za odabirom ministara koji su morali otići iz Vlade.

- Zato što u momentu kad smo formirali Vladu, ništa od onog što je kasnije bilo problematično nije tada bilo vidljivo niti sam ja to mogao znati - poručio je. 

Na pitanje je li upitao ministre imaju li mu nešto za otkriti odmah sada i boji li se da bi mogle izroniti neke nove afere, Plenković poručuje kako su svi ozbiljni i odgovorni ljudi. 

- Vide što se događa drugima, pa valjda imaju dovoljna razuma da budu transparentni u tim razgovorima. Iz ovog što sam ja razgovarajući s njima čuo, trebalo bi biti sve OK - poručio je.

Što u novom mandatu što se tiče reformi, upitali su novinari. 

- Nama je ovo idealna prilika da iskoristimo ovaj trenutak, entuzijazam i elan, motivaciju novih članova Vlade i onih koji imaju iskustva da prionu po svim sektorima, a njih ima koliko god hoćete, od pravosuđa, zdravstva, uprave, tržišta rada... I cijelog gospodarstva, kreiranja povoljnijih uvjeta poslovanja u Hrvatskoj, investicijske klime, rasterećenja poreznog i administrativnog, smanjivanja neporeznih, parafiskalnih davanja i nastaviti put kojim smo išli protekle četiri godine, a koji se pokazao da ljudi podržavaju - rekao je.

Moramo biti u društvu najrazvijenijeg dijela svijeta, ne samo Europe

Što se tiče novca koji smo dobili od EU i što će on uopće značiti za običnog građanina, Plenković je istaknuo kako će predizborno obećanje o rastu prosječne plaće na 7600 kuna do kraja mandata zbog tih 166 milijarde kuna biti i ostvariv.

- Mi s ovakvim alatima moramo biti upravo u onom društvu u kojem jesmo, a to je najrazvijeniji dio svijeta, a ne samo Europe i to je naš temeljni cilj - rekao je.

Nacionalna razvojna strategija je, naglasio je, spremna. 

- Mi je nismo u izbornom ciklusu usvajati, ona se malo prilagođavala zbog Covida-19. To je proces koji se radi zadnje dvije i nešto godine, mislim da je dokument jako dobar, uzet će u obzir nove okolnosti, program Vlade, program reformi i gospodarskog oporavka. Svi strateški dokumenti bit će pripremljeni na vrijeme i bit će podloga za provedbu projekata i povlačenje EU sredstava - rekao je.