'Zagreb - Split za manje od 3 sata? Samo ako platite kaznu'

Boris Huzjan (56) predsjednik je Uprave Hrvatskih autocesta (HAC) godinu dana, a iza sebe već ima dva velika, uspješno provedena restrukturiranja najveće hrvatske cestarske kompanije. U trenutku kad je imenovan, početkom prosinca 2017., provelo se pripajanje HAC-u velike državne tvrtke HAC ONC kojoj je Huzjan dotad bio na čelu. U nepunih godinu dana završeno je i financijsko restrukturiranje HAC-a, čime je njegovo poslovanje napokon postalo održivo.

Kao predsjednik Uprave HAC-a, između ostalog odgovorno tvrdi da ih snijeg - koji je najavljen za sljedeći tjedan - ove godine neće iznenaditi!

U intervjuu za Jutarnji list govorio je, između ostalog, i o novom sustavu naplate cestarine te istaknuo: 

- Za sustav naplate cestarine odabran je konzultant, španjolska konzultantska tvrtka IDOM S.A.U., i sada se intenzivno radi na detaljnim analizama mogućih tehnoloških rješenja sustava. U ovom trenutku sigurno je da će se naplata cestarine vršiti na temelju udaljenosti, i to bez zaustavljanja vozila, odnosno bez rampi. Razmatraju se sve poznate tehnologije koje to omogućavaju te će se nakon detaljne analize po nizu kriterija odabrati optimalno rješenje. Očekujemo da će početkom 2019. biti poznato koji će se sustav primjenjivati, sredinom 2019. planiramo krenuti s pripremom natječajne dokumentacije za nabavu, a 2021. trebalo bi krenuti s implementacijom.

Je li točno da će se na naplatnim kućicama snimati svi automobili i mjeriti njihova brzina te da će policija kažnjavati vozače koji, primjerice, od Zagreba do Dugopolja stignu za manje od tri sata?

- Svjesni smo da autoceste omogućuju vozačima ostvarivanje većih brzina od dopuštenih i da se time bitno narušava stupanj sigurnosti prometa. Zato smo odlučili podržati napore MUP-a u kontroli i nadzoru brzina na cestama sukladno Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa s jednim jedinim ciljem: povećanja sigurnosti prometa. Dakle, nije riječ o represivnoj mjeri, nego o spašavanju ljudskog života. To su u različitim stupnjevima već implementirale Norveška, Nizozemska, Austrija, Italija... Iskustva Nizozemske, gdje je mjerenje prosječne brzine prvi put uvedeno još 2001. na autocesti E19 između Rotterdama i Delfta, ukazuju na učinak smanjenja prekoračenja brzine kretanja vozila ispod 0,5 posto, a broj smrtnih slučajeva smanjio se za više od 50 posto. Uvođenjem kontinuiranog automatskog nadzora brzina na našim autocestama povećat će se sigurnost prometa, smanjiti posljedice prometnih nesreća, utjecat će se na promjenu ponašanja vozača, a to će se reflektirati i na način ponašanja vozača na ostalim cestama. Nadzor brzine vršit će se mjerenjem prosječne brzine vozila na određenim dionicama autoceste i radarskim kontrolama na točno određenim lokacijama, kao što je zona izvođenja radova gdje je upravo neprilagođena brzina najčešći uzrok prometnih nesreća. Lokacije koje budu pod nadzorom brzine bit će obilježene prometnim znakovima koji će upozoravati na kontrolu brzine. Time želimo postići pravodobno upozorenje jer namjera nije u kažnjavanju. Cilj nam je da se svijest o brzini, a ujedno i ovaj projekt, primijeni na sve ceste u Hrvatskoj. Smatram da je najbitnije načelo prometne politike ljudski život, i to mora biti ispred potrebe za mobilnosti.

Jeste li spremni za nadolazeću zimu?

- Trudimo se uvijek biti spremni za sve izazove, a u zimu ulazimo s punim kapacitetima. Pripreme za zimu počeli smo s prvim danima ljeta pa su nam sada solane i silosi puni, a trenutačno na raspolaganju imamo oko 50 tisuća tona soli. HAC u zimskom razdoblju održava 28 milijuna kvadratnih metara asfaltnih površina, što uključuje 2211 kilometara kolnika autocesta, 107 odmorišta i 105 čvorišta. Za zimsku službu spremno je oko 800 radnika i gotovo 180 teretnih i specijalnih vozila, kaže Huzjan za Jutarnji list.