Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
13 komentara

Zakon o nestalima u četvrtak na raspravi pred zastupnicima

Jedno od načela na kojem se Zakon temelji je da nestale i smrtno stradale osobe, za koje se ne zna mjesto ukopa te članovi obitelji,  imaju jednaka prava bez razlike jesu li bili pripadnici oružanih snaga ili civili

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
13 komentara

Hrvatska još uvijek traga za 1.491 osobom nestalom za Domovinskoga rata te za 412 poginulih kojima se ne zna mjesto ukopa, ukupno to čini 1.903 neriješena slučaja, podaci su iz Prijedloga zakona o nestalima u Domovinskom ratu o kojemu će u četvrtak, 28 godina nakon izbijanja rata, raspravljati Hrvatski sabor.

Jedno od načela na kojem se Zakon temelji je da nestale i smrtno stradale osobe, za koje se ne zna mjesto ukopa te članovi njihovih obitelji,  imaju jednaka prava bez razlike jesu li bili pripadnici oružanih snaga ili civili, neovisno o rasi, spolu, jeziku, vjeroispovijesti, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovinskom stanju ili bilo kojem drugom statusu. 

Traženje nestalih i posmrtnih ostataka poginulih, obveza je hrvatske države, navodi se u zakonu kojim se 30. kolovoza proglašava spomendanom, Danom sjećanja na nestale osobe.

BiH i Srbija pitanje nestalih regulirale zakonima

Hrvatska sada nema zakon koji regulira nematerijalna prava nestalih i njihovih obitelji, Vlada, koja je zakon predložila, ističe da će jedinstveni zakon, na jednom višem stupnju, zaštititi temeljna prava nestalih i njihovih obitelji te pridonijeti  očuvanju njihova dostojanstva.  

U državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije, s kojima Hrvatska ima otvoreno pitanje nestalih, to je pitanje regulirano zakonom. BiH je 2004. donijela Zakon o nestalim osobama, dok je u Srbiji pitanje nestalih od 1991. do 1996. godine uređeno Zakonom o upravljanju migracijama iz 2012. godine.

Nedostatak pravnog okvira u Hrvatskoj te postojanje pozitivnog zakonodavstva u tom području u susjednim državama, može proizvesti negativne učinke na Hrvatsku posebice kad se uzme u obzir mogućnost relativiziranja podataka o nestalima što posljedično otvara prostor i za relativiziranje povijesnih činjenica, navodi Ministarstvo hrvatskih branitelja koje će nadzirati provedbu zakona te jednom godišnje Vladi podnositi izvješće.

Pomoćnik ministra branitelja Stjepan Sučić izjavio je u srijedu kako se od predloženog zakona očekuje da jasno definira sva prava i obveze zemalja koje sudjeluju u procesu traženja nestalih osoba.

"Ovaj će zakon jasno definirati sva prava i obveze zemalja koje sudjeluju u procesu traženja nestalih osoba", poručio  je Sučić, upitan koji su konkretni pomaci zakona s obzirom da se Hrvatska sa Srbijom još uvijek spori oko arhiva.

Brkić: Srbija mora otvoriti arhive

Potpredsjednik Sabora Milijan Brkić poručio je pak da Hrvatska ne smije i ne bi trebala Srbiji dozvoliti pristup EU, dok ne dozvoli pristup arhivima. "Ono što Hrvatska mora inzistirati u provedbi ovog zakona, odnosno pronalasku nestalih, od Srbije pri njenom postupku pristupa EU da do kraja ispuni sve kriterije iz poglavlja 23 i 24, da otvori sve arhive i da sve informacije i podatke. I sve dok ne da, do zadnje točke i zareza, te podatke, Hrvatska ne smije i ne bi trebala dozvoliti pristup Republici Srbiji Europskoj uniji, ustvrdio je Brkić.

 Podsjetio je da je Vlada sklopila sporazum s Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom, kao i protokole o pronalasku nestalih i razmjeni tih podataka.

SDP-ova interpelacija zbog neprovođenja strukturnih reformi

Sabor će u četvrtak raspravljati i o Interpelaciji o radu hrvatske Vlade, koju je, radi neuspjeha u provođenju strukturnih reformi, prije godinu dana podnio Klub SDP-a.

Interpelacijom iz ožujka prošle godine, SDP traži da Vlada u roku od 15 dana izvijesti Sabor o dosadašnjem provođenju Nacionalnog programa reformi 2017. i Plana konvergencije za razdoblje do 2020. Traži i da Vlada svaka dva mjeseca izvještava Sabor o provođenju reformi te da Sabor osnuje Nacionalno vijeće koje bi pratilo provođenje Nacionalnog plana reformi, a u kojemu bi bili zastupnici, predstavnika sindikata, poslodavaca, nevladinih udruga, akademske zajednice, stručnjaka i medija.

Klub je interpelaciju podnio potaknut Izvješćem Europske komisije o provođenju reformi, u kojem je ocijenjeno da u Hrvatskoj uglavnom napretka nema ili je ograničen. Provedba strukturnih reformi i ispravljanje makroekonomskih ravnoteža imaju dalekosežne posljedice po razvoj države i to pitanje treba raspraviti, poručuje Klub SDP-a.

24sata već više od dvije godine svakog tjedna piše od sudbinama nestalih u domovinskom ratu. Njihove priče možete pročitati ovdje.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message