'Grbin je najvrjedniji u Saboru, isključenje bi bila suluda akcija'

Hrvatski sabor zasjedanje nastavlja raspravom o zakonima o Fondu i Zakladi hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji te prijedlogu prestanka važenja Fonda za stipendiranje branitelja i njihove djece, potom i o Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, a zatim se očekuje i izjašnjavanje o amandmanima na izmjene Zakona o najmu stanova.

"Nadam se da će pobijediti razum" 

- Ne pokušavamo ništa, naše poruke su jasne. Svi su svjesni situacije u stranci i ne mora se članovima Glavnog odbora ništa objašnjavati. Radi se o njihovoj savjesti, poštenju i želji da SDP ide dalje, a ne da nastavi ovako tonuti - kazao je Babić. 

I dok se neslužbeno najavljuje izbacivanje potpisnika pisma, Babić se nada da će pobijediti razum. Priče da je prvi na listi za izbacivanje Peđa Grbin su mu čudne, a napominje da je Grbin najvredniji zastupnik u Saboru.

- Njega isključiti bila bi suluda, idiotska akcija. Normalan predsjednik stranke to ne može predložiti – ustvrdio je Babić. 

Tomić je pak dometnuo kako bi to "pokazalo sav apsurdistan ove situacije".

- To bi bio definitivan kraj Davora Bernardića. Ako je cilj da u SDP-u ostanu samo Davor i Davorko, koji je pristao biti ministar u Vladi Kolinde Grabar-Kitarović, onda više nemamo o čemu razgovarati - zaključio je Tomić.

U lipnju bez opravdana razloga izostalo 14 zastupnika

Tijekom saborskih sjednica u lipnju s radnog mjesta neopravdano je izostalo 14 zastupnika. Od ukupno 12 dana na plenarnim zasjedanjima rekorderka po neopravdanim izostancima prošlog mjeseca je Sonja Čikotić (Most).

Za četiri neopravdana izostanka, od mjesečnog zastupničkog paušala oduzet će joj se 600 kuna. Idući na listi je Darko Parić (SDP) koji će za tri izostanka ostati bez 450 kuna, a nezavisni Željko Lacković i Ante Pranić (Most) bit će "tanji" za 300 kuna zbog dva neopravdana izostanka.

Deset zastupnika u lipnju nije imalo ispričnicu za jedan dan te će ostati bez 150 kuna od paušala koji mjesečno iznosi 1500 kuna. To su: Stjepan Čuraj (HNS), Mladen Madjer (HSS), Ivana Ninčević-Lesandrić (Most), Kažimir Varda (BM365), SDP-ovi Marta Luc-Polanc i Orsat Miljenić te HDZ-ovci Ivan Kirin, Marijan Kustić, Franjo Lucić i Ivan Domagoj Milošević.

Tužbe protiv nekih SDP-ovaca 

Mandatno-imunitetno povjerenstvo predlaže Saboru da ne odobri pokretanje kaznenog postupka protiv SDP-ovaca Domagoja Hajdukovića i Damira Tomića, a koje je tražila tvrtka Osatina zbog uvreda i kleveta.

Kao što je to i inače slučaj, MIP je odbacio zahtjev jer je riječ o privatnim tužbama. Navedeni  SDP-ovi zastupnici 13. svibnja na tiskovnoj konferenciji u Osijeku prozvali su Ministarstvo poljoprivrede da danima ne poduzima ništa oko ekološkog zagađenja u đakovačkom prigradskom naselju Kuševac.

Ustvrdili su tada kako zbog nesnosnog smrada, koji se širi s obližnjih privatnih farmi, ljudi ne mogu živjeti, otvoriti prozor, sušiti rublje te da se smrad se osjeti i u Đakovu. Dvojac je tada aludirao da netko krši zakon pa je došlo do ekološkog zagađenja. 

Bulj: Intenzivnije razgovarati sa Srbijom o naplati ratne štete od 40 milijardi eura

Sabor je raspravio zakoni o Fondu i Zakladi hrvatskih branitelja, ali i prijedlog prestanka važenja Fonda za stipendiranje branitelja i njihove djece. Verbalno su se razračunali Predrag Matić (SDP) i Stevo Culej (HDZ). Sve je počelo Matićevim izlaganjem koji se u raspravi spominjao šatoraše. To je isprovociralo Stevu Culeja (HDZ) koji ga je upitao od kojeg dana je dragovoljac i tko mu je to potpisao. 

- Znamo da u to vrijeme nije bio tamo gdje se vodi, kao i mnogi u ovoj Hrvatskoj nisu bili tamo za što danas ubiru benefite - ustvrdio je Culej. 

Naveo je i kako se Matić kao ministar navodno borio da branitelji što bolje prođu:

- Ali izgleda da se slabo borio kao i u Domovinskom ratu, ako mogu prenijeti ono što sam čuo od mnogih - jedna je od opaski HDZ-ovog zastupnika. 

Prisjetio se Culej i Matićevog dolazaka u vikendicu Josipa Klemma, predsjednika Udruge specijalne policije, gdje ih je navodi molio da ga ne ruše s mjesta ministra branitelja. 

- Vaše molbe da vas ne rušimo s mjesta ministra jer imate kredite i problema, dobro sam slušao. U vikendici sam održao govor nakon kojeg ste se razbježali i vi i tjelohranitelj gospodina Milanovića. Morali ste u brisanom letu uteći prema gradu. Nije vas nitko zvao nego ste sami došli puzeći, ali i u strahu i s tjelohraniteljem od svojih branitelja - kazao je između ostalog Culej.

Matić se javio za povredu poslovnika. Culeja prozvao da govori gluposti, a predsjedavajućeg Gordana Jandrokovića "da se pravi grbav". 

- Vi ste poznati po vrlo teškim riječima koje izgovarate i u ovoj sabornici i izvan nje i nikad vam nisam dao opomenu niti  vam prigovorio. Zašto sad očekujete da bi nekoga druga prizvao kad na jednak način se obraća vama - uzvratio mu je Jandroković. 
Matić mu je spočitnuo da ima dvostruke kriterije, a za povredu poslovnika javio se i Culej. 

- Kolega Matić me vrijeđa kako govorim gluposti, ali ja mu opraštam, ipak je on hrvatski branitelj, stradalnik Domovinskog rata, ipak je on čovjek koji je 100%-tni invalid među hrvatskim braniteljima izuzetno cijenjen, koji je prošao torture logora, koji je mučen i tko zna što mu je rađeno u tome logoru. Opraštam ti Frede - kazao je HDZ-ovac. 

Replicirao mu je Matić:

- Kad je već vrijeme oprosta moram i ja gospodinu Culeju oprostiti. Odgovorit ću na njegovo pitanje. Meni su potvrdu dali Marko Babić i Tomislav Merčep, a gospodinu Culeju vjerojatno general Života Panić koji mu je bio šef - rekao je Matić. 

Tijekom rasprave Miro Bulj (Most) založio se da Hrvatska intenzivnije razgovara sa Srbijom o naplati ratne štete navodeći da se tu radi o 40 milijardi eura. 

- Hrvatska je imala obrambeni rat, izvršena je agresija od Srbije na Hrvatsku i smatram da bi na tome trebala poraditi Vlada i naša diplomacija  - rekao je. 

Tim novcima, navodi Bulj, mogao bi se osnažiti fond. Kazao je i kako je fond na prekretnici te da je pitanje hoće li se osnažiti ili ugasiti, ako  Vlada ne bude unosila nove udjele u njega.

Na tome treba poraditi hrvatska Vlada i diplomacija, naglasak mora biti da se tih 40 milijardi eura štete napokon naplati jer bi se tim sredstvima mogao dijelom osnažiti i Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, rekao je Bulj u raspravi o zakonu o Fondu te o zakonima kojima ukida Fond za stipendiranje hrvatskih branitelja, a njegove aktivnosti prenose na Zakladu hrvatskih branitelja.

Fond je, smatra Bulj, na prekretnici, ili će se osnažiti, ili ugasiti, ukoliko Vlada ne bude unosila nove udjela u njega. Činjenica je da su se javne tvrke privatizirale, a da pritom sedam posto dionica nije uplaćivano u Fond, rekao je Mostov zastupnik.

Fondu je trebalo dati sedam posto dionica CO

S Fondom se, na žalost, stalo na trećini puta, Fondu je trebalo dati i sedam posto dionica kod privatizacije Croatia osiguranja, ističe Ivan Šuker (HDZ) te tumači kako je to trebalo učiniti neovisno što u zakonu stoji da se to može (dakle, ne mora) učiniti.

Neuplatu sedam posto dionica CO, apostrofirali su i drugi HDZ-ovi zastupnici, što je ponukalo SDP-ova Predraga Matića, ministra hrvatskih branitelja u doba privatizacije CO, da objasni kako je do toga došlo.

"Da, moj je krimen, da se kao ministar branitelja nisam uspio izboriti za sedam posto dionica CO, no oni koji kritiziraju ne znaju kako su mi vezli ruke", rekao je Matić, navodeći da je u zakonu o privatizaciji prvotno pisalo da Vlada daje braniteljima sedam posto od privatizacije javnih tvrtki, da bi 2010., "ničim izazvan", HDZ u zakon ubacio riječ "može". Kad je nešto može, znači da i ne mora, pa se dogodilo i meni da se nisam uspio izboriti za 7 posto dionica CO, rekao je Matić, navodeći da se radi o 50, odnosno 60 milijuna kuna.

Vladajuće je pozvao da do drugog čitanja zakona prebace tih sedam posto dionica CO u Fond i tako isprave nepravde SDP-ove Vlade, te poručio da jedva čeka privatizaciju HEP-a, kad će branitelji dobiti sedam posto.

Đakić: Fond je dodijelio 85 tisuća stipendija

O samom zakonu o Fondu, malo se raspravljalo, jedan od rijetkih, Josip Đakić (HDZ) ocijenio je da će ponuđena rješenja ići na dobrobit branitelja. Podržava da se aktivnosti Fonda za stipendiranje hrvatskih branitelja prenesu na Zakladu, ističe da je Fond dodjelio 85 tisuća stipendija, a Zaklada pomogla oko 26 tisuća braniteljskih obitelji.

Da bi nova zakonska rješenja trebala donijeti pozitivne pomake, istaknuo je državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Ivan Vučić.

Detaljnije će se urediti od čega sastoji imovina Fonda, veći udio neto realizirane dobiti usmjerit će se za poboljšanje socijalnog položaja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, umjesto dosadašnje trećine, polovica dobiti ići će u buduću zakladu koja će voditi računa o stipendiranju djece hrvatskih branitelja, rekao je Vučić.

Vučić: Nepodignuta dividenda 111 milijuna kuna

Zakon bi trebao riješiti i problem nepodignute dividende koje opterećuje Fond, a koja je koncem 2017. iznosila 111 milijuna kuna. Dividenda koju član Fonda ne podigne do konca godine, pretvorit će u njegov odgovarajući udjel u Fondu, tumači Vučić.

Prestanak djelovanja Fonda za stipendiranje, odnosno prenošenje njegovih aktivnosti na zakladu, objasnio je stalnim padom podnesenih i odobrenig stipendija, odnosno pomoći.

U školskoj odnosno akademskoj 2010./2011. od 15 tisuća zahtjeva odobreno je oko 10 tisuća stipendija, u aktualnoj godini od 4.500 zahtjeva odobreno je 3. 817 stipendija, a slična je tendencija i kod dodjele financijskih pomoći braniteljima. Od 2010., kada je odobreno 4.533 financijske pomoći, njihovje broj lani pao na 2.076.

Kujundžić: Više sam zarađivao i bolje živio kada nisam bio ministar

Na dnevnom redu Sabora je Zakon o zdravstvenoj zaštiti, a resorni ministar Milan Kujundžić uvjeren je da će njime biti sačuvana dostupnost i kvaliteta usluge, a da će se zdravstveni radnici stimulirati na ostanak u Hrvatskoj. Oporba zakon smatra lošim, uvjereni su da on neće motivirati mlade liječnike da ostanu niti da daje odgovore na ključna pitanja.

Romana Jerković (SDP) podsjetila je kako je na početku mandata ministar rekao kako je "zdravstveni sustav odličan te da mu ne trebaju veliki zahvati". 

- Ovaj zakon upravo tu vašu izjavu i potvrđuje. Zakon ide ruku pod ruku i s vašom izjavom "došao sam raditi, ali neću biti tužan ako i ne budem radio". Drago mi je vidjeti vas nasmijanog, ali očekivanja javnosti, kada su u pitanju veliki problemi u bolnički sustavu bila su velika. Očekivalo se da ćete, kao čovjek iz sustava, dati si više truda - navela je Jerković.

Odgovor je stigao od ministra:

- Moja izjava da mi neće biti žao ako nisam ministar uistinu ona stoji. Više sam zarađivao i bolje živio kad nisam bio ministar. I sada mogu u Hrvatskoj ili u bilo koju bolnicu u svijetu, primili bi me zbog znanja koja imam - uzvratio je Kujundžić. 

Naveo je kako je Hrvatska medicina među 15 posto najboljih na svijetu. 

- Osim nogometa ne znam gdje smo još tako dobri, ali to ne znači da nema puno problema i poteškoća s kojima se treba nositi - kazao je. 

Zakon ne ide u dobrom smjeru, jer ide prema privatizaciji i centralizaciji, ustvrdio je Marko Vešligaj (SDP). S njim se slaže i nezavisni Mirando Mrsić, a zakon je nazvao „salatom” koja nije riješila ništa. 

- Unutra ste stavili mogućnost da se ostane u domu zdravlja, ali da se liječnicima nadoknađuje razlika između njihove plaće i plaće koncesionara. Jedini pravi put je da ih financijski izjednačite. To je jedini način kako ćete ispraviti nepravdu jer rade isti posao. S ovime niste riješili ništa - poručio je Mrsić. 

- Uravnilovka je prošlo vrijeme za Hrvate. Mi zakonom promičemo i zagovaramo platiti one koji znaju, rade i imaju rezultate. To je u temelju ovog zakona, a ovo za dobivanje dnevnopolitičkih bodova nas ne zanima - uzvratio mu je Kujundžić.

Ines Strenja Linić (Most) smatra da je zakon loš, jer nije odgovorio na probleme u bolničkom sustavu ni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. 

- Liječnici obiteljske medicine ispali su veliki gubitnici. Evidentno je da je politika opet odradila svoje, a ona će dugoročno imati pogubne posljedice - upozorila je Strenja Linić i pozvala da se do drugog čitanja po tom pitanju nešto učini. Navela je kako je posljednjih pet godina iz Hrvatske otišlo više od 600 liječnika, a 1200 je prikupilo dokumentaciju za odlazak.  

Anka Mrak Taritaš (GLAS) uvjerena je da zakon neće riješiti postojeće, a otvorit će nove probleme. 

- Zakonom su nezadovoljni pacijenti, liječnici obiteljske medicine, liječnici i sestre u bolnicama. Jedini tko je zadovoljan je ministar jer je zakon u proceduri - ustvrdio je Davor Vlaović (HSS).