"Zbog dugova smo depresivni, prestravljeni, pomozite nam..."

Od 1. ožujka prvi od oko 60.000 blokiranih socijalno najugroženiijih građana trebali bi dobiti novu priliku.

Vlada je prihvatila sporazum o otpisu dugova za socijalno najugroženije. Riječ je o građanima koji su na dan 30. rujna bili u blokadi više od godine dana. U Vladi napominju da je riječ o jednokratnoj mjeri i da se ne može očekivati ponovno donošenje slične. Rok za predaju zahtjeva je 30. lipnja, a u otpis neće ulaziti kazne za prekršajna i kaznena djela te dugovi na ime poreza i doprinosa. Oprost duga mogu tražiti primatelji socijalne naknade: zajamčene minimalne naknade, pomoći za uzdržavanje i osobne invalidnine. Oni će zahjeve moći podnositi od 2. veljače. Druga skupina su građani čija mjesečna primanja ne prelaze ukupno 2500 kuna, odnosno za samca 1250 kuna. Ne smiju imati drugu nekretninu osim one u kojoj žive ili bilo koju drugu imovinu koju bi mogli prodati bez ugrožavanja osnovnih životnih potreba. Ne smiju imati ni dionice, štednju ili oročena sredstva. Uz banke i teleoperatere te tvrtke u državnom vlasništvu, sporazumu su se pridružili gradovi Zagreb, Split, Rijeka i Osijek. U Vladi očekuju da se pridruže i ostali.

Teleoperateri, banke i gradovi otpisivat će dugove do 10.000 kuna, dok će poduzeća u vlasništvu države opraštati do 25.000 kuna. Među njima su Hrvatska elektroprivreda, HRT, ali i Hrvatsko društvo skladatelja ZAMP. Teleoperateri će otpisati dug samo socijalno ugroženima, dok će građanima s niskim primanjima ponuditi moratorij na plaćanje duga u roku godinu dana. Teleoperateri će ići na otpis samo ako ukupan dug prema svim vjerovnicima ne prelazi spomenuti iznos. To znači da ako primjerice za struju dugujete 5000 kuna, za komunalije dodatnih 5000 kuna, a teleoperateru 1000 kuna, oni vam dug neće otpisati. Prvi korak za otpis je provjera duga na internetskim stranicama ili u poslovicama FINA-e. Među dokumentima koji će vam trebati je ispis pregleda duga. Do sada su ga ovršenici plaćali 15 kuna po stranici. Hoće li to vrijediti i u ovom slučaju, u FINA-i nisu odgovorili do objave broja. Nakon prikupljanja dokumentacije ona se dostavlja vjerovnicima na obradu. U FINA-i će biti uspostavljen i Registar otpisa duga. Dužnik će biti evidentiran tri godine, a oni kojima su dugovi otpisani u tom periodu morat će prijaviti sve - od nasljedstva ili imovine pa do dobitka na lutriji. Teleoperateri će imati pravo uskratiti uslugu, a to neće moći učiniti oni čijim se uslugama dovode u pitanje osnovne životne potrebe.

- Ovo je dokaz da smo humana Vlada - rekao je premijer Zoran Milanović.

No sporazum rješava tek manji dio problema blokiranih. Za njih 260.000 rješenja još nema. Dugovi građana premašuju 31 milijardu kuna. Samo od studenog do prosinca rasli su za milijardu kuna.

- Najugroženijima se moraju otpisati dugovi jer je suludo očekivati da će ih oni ikad moći podmiriti. Morali su to napraviti jer bi u protivnom samo rasli. Veći problem su ostale skupine građana koji su se našli u problemu zbog dugova, a ne spadaju u ovu kategoriju - kaže bivši ministar financija Slavko Linić. Podsjetio je da se prije više od godinu dana zalagao za Zakon o osobnom bankrotu, odnosno stečaju potrošača.

- Kad bi se omogućio osobni bankrot, onda barem ljudi ne bi bili robovi svojih ili tuđih pogrešaka zbog kojih su se našli u toj situaciji - pojasnio je Slavko Linić. Među tih 260.000 blokiranih je i Zagrepčanka Ivanka Osmak (60).

- U blokadi sam pet godina i od mirovine koja iznosi 4200 kuna, na zaštićenom računu ostaje mi 1440 kuna. Kuća samo što se ne raspadne, popravke mi plaćaju susjedi jer ja nemam od čega. Perem se u hladnoj vodi, a mašinu za rublje nemam jer se raspala - neutješno plače Zagrepčanka. U blokadi se našla zbog prevarantskog kredita koji je digla 2009. godine. Ima pravomoćnu sudsku presudu iz 2012. godine koja nalaže da se sporni ugovor poništi i da joj se odblokira račun, no njezina agonija traje.

- Štedim na sve načine, no plinara mi je u lipnju isključila plin. Vodu grijem na struju, imam električni radijator koji upalim da koliko-toliko ugrijem prostoriju i odmah ga gasim. Rublje mi peru prijatelji. Ja sam kriva za sve. Htjela sam najbolje, no nasjela sam - povjerila nam se očajna žena koja samo želi normalno živjeti.

Pismo 1. Svaki dan je sve gore

Molim vas, pomozite nam da se napokon zaposlimo

Pravo svakog čovjeka je pravo na rad. Supruga i ja već se godinama neuspješno pokušavamo zaposliti. Svaki dan sve više tonemo u dugove, ne uspijevamo podmiriti mjesečne režijske troškove.

Zbog ovrha nam je svima ugrožena egzistencija, a djeci sve teže omogućujemo školovanje. Prodajemo sve što se još prodati da, ali i to je bez nekog većeg uspjeha za podmirenje dugova. Po struci sam lakirer namještaja i samo tražim od vas da mi omogućite plaćen posao. Gdje se možemo obratiti u vezi s ovrhama? Jer da su poslodavci isplatili sve što su trebali po zakonu, ne bismo bili u tolikim problemima.

Pismo 2. Ne ostaje nam za kruh

Prokišnjava nam krov, a nemamo za popravak

Otac sam dvoje djece i suprug teško invalidne žene. Srčani sam bolesnik i bivši pripadnik 3. gardijske brigade i HRVI.

Otišao nam je krov na kući, voda curi na sve strane, a nemamo novca za popravak. Kuću smo kupili prije 22 godine i na njoj imamo hipoteku, a rata nam je 2000 kuna. Dok platim režije, od 1400 kuna ne ostaje nam ni za kruh. Potreban mi je novi crijep, rogovi, daske i letve koje nemam čime kupiti. Zima je tu, kamo ću sa ženom i djecom? Da sam barem sposoban zaraditi, ali, eto, ne mogu ni to. Preklinjem vas, pomozite dok nije kasno.

Pismo 3. Nemamo ni kune

Pomozite da dobijemo svoj zarađeni novac

Javljam vam se zbog problema do kojeg me dovela naša država i Slavko Linić svojom predstečajnom nagodbom. Bio sam obrtnik i radio u 3. maju kao kooperant. Ostali su mi dužni jako mnogo novca. U Erste banci sam podigao kredit kako bih mogao plaćati radnike i obaveze prema njima. Porezna uprava me blokirala, pisao sam molbe da dug naplate od dužnika, ali bez uspjeha. Tri godine supruga i ja nismo dobili ni kune. Nemamo od čega vraćati kredit, plaćati režije, niti za kruh. Pomozite da dobijemo zarađen novac.

Pismo 4. Djeca se srame

Kći neće u školu jer se srami neimaštine

Nas šestero živimo od 4200 kuna suprugove mirovine. Zbog dva kredita koja smo podigli za rješavanje stambenog pitanja odbijaju nam 2400 kuna. Suprug je HRVI i teško bolestan čovjek. Najstariji sin (20) je nezaposlen, godinu dana mlađi je nastavio školovanje, kći (17) se još školuje, a najmlađa (16) je ponavljač i ide u 6. razred osnovne. Puno je izostajala iz škole zbog srama zbog neimaštine i dotrajale obuće i odjeće. Nakupilo se nekoliko tisuća kuna duga za kredit i režije. Pomozite nam bar zbog djece.

Pismo 5. Strah me pitati...

Djeca su mi u suzama jer nemamo ništa

Da mi moj mali sin zna pisati, sigurno bi vam napisao slično pismo.

Patimo za poslom, svakodnevno strahujemo da će nas izbaciti iz gradskog stana jer ne možemo platiti najam, a najteže mi pada to što sam kćer morala dati u SOS dječje selo jer joj ja nisam mogla plaćati školu, odjeću i sve što curici treba. Sad me strah pitati za pomoć da ne bi socijalna služba rekla da i sin mora u dom. Djeca mi odrastaju u suzama, a sve što želim je pošten posao, krov nad glavom i kruh na stolu.     

Pismo 6. Bit ćemo na cesti

Bojimo se da ćemo izgubiti jedini stan

Banka mi je blokirala račun zbog neotplaćivanja rata dvaju kredita.

Prve godine sam redovito plaćao pristigle rate, a onda smo supruga i ja u samo 30 dana ostali bez posla. Jedina primanja su nam dječji doplatak za troje djece.

Od toga sam nastavio uplaćivati trećinu sve dok nam nisu i doplatak smanjili. Sad su mi dugovanja na banci premašila iznose podignutih kredita, kao da nikad ništa nisam uplatio, radi se o iznosu oko 12.000 € za oba kredita. Strahujem za svoju jedinu nekretninu, u kojoj sad živi moja peteročlana obitelj.     

Dugovi utječu i na zdravlje dužnika

Dužnici koji se svaki mjesec bore s ratama kredita proživljavaju socijalni stres, stres koji pripada kroničnim oblicima. Na socijalni stres reagiramo psihološki i tjelesno. Psihološki reagiramo kroz anksioznost, depresivnost, bespomoćnost, strah, a tijelo reagira čitavim nizom psihosomatskih tegoba. U cijelom tom beznađu pomišljaju o suicidu ako osjete da se ne mogu sami nositi s problemima. Onda bih preporučio da se takva osoba ne shvati olako, da ju se uputi psihijatru, psihoterapeutu, da potraži pomoć liječnika. Zašto? Zbog toga što u toj jednoj preplavljenosti straha i svih ostalih tegoba osoba ne vidi izlaz.

U kroničnom stresu neko će otići prema kardiovaskularnim bolestima, depresiji, infarktu, netko će početi prekomjerno konzumirati alkoholna pića.

Povećat će se broj malignih bolesti. Zbog tih pritisaka imat ćemo porast malignih bolesti, objašnjava psihijatar Veljko Đorđević, profesor s Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Siguran recept za izlazak iz dugova

Ako bi se prisilnom naplatom ugrozile osnovne životne potrebe dužnika i njegove obitelji, dužnik ima pravo od Porezne uprave tražiti oprost duga.

Porezni dug može se otpisati u cijelosti ili djelomice u slučajevima kad je porezni dužnik ili njegova obitelj u sustavu socijalne skrbi korisnik prava na stalnu pomoć. Oprost mogu tražiti i oni građani s vrlo malim primanjima. Za podnošenje zahtjeva o otpisu duga plaća se 70 kuna pristojbe.     

1.  Provjeriti koliko traje. Za stare ovrhe primjenjuju se stari zakoni. Provjerite iz koje godine je vaša i koliko traje blokada računa.

2.  Obratite se pismeno sudu. Smatrate li da se može u vašem slučaju raditi o nenaplativoj ovrhi i da imate pravo na deblokiranje računa.

3.  Podsjetite ih na zakon. Zahtjev podnosite sudu po čijoj je presudi račun blokiran. Navedite da po zakonu moraju nešto poduzeti.

4.  Ovrha nad nekretninom. Ako se naplata ne može provesti blokadom računa, može na vašoj nekretnini. Dobro razmislite o tome.

5.  Zastara deset godina. Sudske su presude u zastari nakon deset godina od datuma pravomoćnosti ili zadnjeg pokušaja naplate.