Zbog klimatskih promjena svjetski čelnici pritišću Trumpa

Svjetski čelnici na summitu G20 vrše pritisak na američkog predsjednika Donalda Trumpa kako bi se postigao kompromis o klimi i trgovini, dok na ulicama traju veliki sukobi policije i prosvjednika. 

Brazil, Rusija, Indija, Kina, pripadnice takozvanog BRICS-a, u petak su priopćenjem pozvale svjetske čelnike okupljene u Hamburgu da implementiraju Pariški klimatski sporazum unatoč Trumpu koji je prošli mjesec odlučio povući Sjedinjene Države iz tog dokumenta. 

"Pariški klimatski sporazum je važan konsenzus do kojeg se nije lako došlo, te ga se ne smije lako odbaciti", istaknuo je kineski predsjednik Xi Jinping. 

Britanska premijerka Theresa May otkrila je da su se čelnici država G20 složili da će pokušati nagovoriti Trumpa da promijeni svoj stav. 

"Nećemo ponovno pregovarati o Pariškom sporazumu, on ostaje, no želim vidjeti da SAD traži načine da mu se ponovno pridruži", otkrila je čelnica za BBC. Susret najvećih svjetskih ekonomija događa se u vrijeme velikih promjena u svjetskoj geopolitici u kojoj Trumpova "Amerika na prvom mjestu" sve više ujedinjuje Europu i Kinu. 

Američki će se čelnik u petak poslijepodne po prvi puta sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, usred tvrdnji američkih obavještajnih službi da je Moskva utjecala na američke predsjedničke izbore u Trumpovu korist. 

Trump će na summitu razgovarati i s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom u vrijeme dok Washington traži od Pekinga da stvori pritisak na Sjevernu Koreju te prijeti Kinezima s kaznenim gospodarskim mjerama. 

Njemačku kancelarku Angelu Merkel stoga očekuje teška zadaća manevriranja među međusobno sukobljenim političarima kako bi postigla konsenzus o trgovini, klimi i migracijama, trima temama koje su postale točke prijepora otkad je Trump došao u Bijelu kuću.

Njemačku čelnicu za manje od dva mjeseca očekuju parlamentarni izbori, pa ne smije popuštati Trumpu koji je iznimo nepopularan u Njemačkoj, no ne smije ni ući u otvoreni sukob s njim kako se  ne bi pogoršali odnosi između Berlina i Washingtona. 

Njemačka otvorenost

Merkel je odabrala Hamburg, trgovačko središte u kojem je rođena, kako bi poslala signal o njemačkoj otvorenosti svijetu, uključujući i toleranciju mirnih prosvjeda.

Summit se održava samo nekoliko stotina metara od jednog od najmoćnijih njemačkih simbola ljevičarskog otpora, nekadašnjeg kazališta "Rote Flora" kojeg su antikapitalistički skvoteri preuzeli prije gotovo tri desetljeća. 

Njemački sigurnosni dužnosnici bili su otvoreni oko toga da održavanje summita ovakve razine u središtu grada poput Hamburga predstavlja velik rizik. 

Nakon noći sukoba s policijom, skupine antikapitalističkih prosvjednika zauzele su glavna križanja u Hamburgu i blokirale ceste i mostove koje vode do mjesta održavanja summita u centru grada. 

Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble zbog tih je blokada morao otkazati razgovor s učenicima u jednoj gradskoj školi, a policija je u tjeranju prosvjednika koristila vodene topove. Uhićeno je oko 30 prosvjednika, a ozlijeđeno više od 100 policajaca. 

Hamburška policija u petak je potvrdila da je zatražila pojačanje iz cijele Njemačke zbog mnogih kriminalnih djela koja se vrše tijekom summita, poput paleži automobila, razbijanja izloga i ostale imovine, te napada na policijski helikopter, prenosi dpa. 

Merkel je na ulazu u zgradu u kojoj se održava summit razmjenila prijateljske pozdrave s Trumpom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a njezino rukovanje s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, s kojim je u verbalnom sukobu oko više pitanja, uključivo ljudska prava i pristup zračnoj bazi u Turskoj gdje su stacionirane njemačke snage, naočigled je bilo hladno.

Bilateralni susret Trumpa i Putina održat će se samo 15 minuta nakon što će čelnici početi razgovore o klimatskim promjenama, što je kolizija koja nije prošla nezamijećeno od strane njemačkih domaćina.

Šerpe zasjedaju

Europski izvori otkrivaju da se takozvane "šerpe", savjetnici šefova država, koji formuliraju finalni dokument summita usuglašavaju oko formulacije o klimi koja se temelji na nacrtu koji je ranije ovog tjedna objavio Reuters. Oko završnog dokumenta moraju se složiti sve države. 

U nacrtu se uzima u obzir američki izostanak iz Pariškog klimatskog sporazuma koji je "nepovratan". Izvori dodaju da Washington inzistira na spomenu fosilnih goriva kao alternativi čišćim izvorima energije, što Europa odbija. 

Što se tiče trgovine, izvori prenose kako se Washington povlači iz osude protekcionizma na koju je Trump pristao na susretu G7 na Siciliji u svibnju.

"Odlučno podržavamo transparentan, nediskriminatoran, otvoren i inkluzivan multilatelarni trgovinski sustav temeljen na pravilima,  implementaciju i provedbu postojećih WTO pravila i obaveza, te se protivimo protekcionizmu", objavile su države BRICS-a.

Među državama koje sudjeluju na summitu postoji strah od prijetnje Washingtona da će iskoristiti zakon iz doba Hladnog rata kojim se stavljaju restrikcije na uvoz čelika zbog nacionalne sigurnosti, što je potez koji bi pogodio Kinu, ali i njezine partnere u Europi.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je u petak ujutro u Hamburgu da će EU "odmah i primjereno" odgovoriti ako SAD provede tu prijetnju. 

Već uoči skupa bilo je ocijenjeno da će sastanak na vrhu G20 u Hamburgu biti vjerojatno najnapetiji od osnutka foruma 2008. jer među njegovim članicama nikad nisu bila veća razilaženja.

G20, koji zapravo ima 19 zemalja jer je dvadeseta članica Europska unija, predstavlja dvije trećine svjetskog stanovništva i četiri petine svjetske trgovine.

Članice su Sjedinjene Države, Kina, Japan, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Indija, Brazil, Italija, Kanada, Južna Koreja, Rusija, Australija, Meksiko, Indonezija, Turska, Saudijska Arabija, Argentina i Južna Afrika.