292 komentara

Željka Markić tužila Express, a sudac joj odbio tužbeni zahtjev

Sudac Općinskog suda u Novom Zagrebu je odbio tužbeni zahtjev Željke Markić koja je tražila ispravak teksta na portalu Express.hr objavljenog u kolovozu prošle godine

Davor Javorović/PIXSELL
Foto: Davor Javorović/PIXSELL

Općinski sud u Novom Zagrebu nepravomoćnom je presudom odbio tužbeni zahtjev Željke Markić da urednica internetskog izdanja Express.hr, izdavača 24 sata, objavi ispravak teksta "Milijuni Željke Markić – kako ih je zaradila" navodeći da taj ispravak nije u skladu s Zakonom o medijima jer sadrži "omalovažavajuće i uvredljive komentare uperene spram članka, izdavača i autora".

Željka Markić je u tužbenom zahtjevu tražila ispravak teksta objavljenog u kolovozu prošle godine navodeći kako je, između ostaloga, "žalostan primjer istinske zlouporabe novinarske profesije" te "da doslovno ništa od navedenog u predmetnom članku ne odgovara pravom stanju stvari". U tužbi je iznosila i svoje komentare i vrijednosne stavove o načinu rada i namjerama članka i novinara.

Upravo ti stavovi u sadržaju teksta ispravka, kako se navodi u obrazloženju presude, prelaze zakonske ispravke objavljenih informacija. "Citirani brojni zahtjevi predstavljaju omalovažavajuće i uvredljive komentare uperene spram članka, izdavača i autora članka.

Navodi se ili implicira u pogledu članka u cjelini da je žalostan primjer istinske zlouporabe novinarske profesije, da članak u cjelini ne odgovara pravom stanju stvari te da su sadržaj, naslov i oprema članka neistiniti i senzacionalistički", stoji u presudi. Sudac Branko Holzer u presudi je naveo kako su zahtjevi Željke Markić protivni odredbi Zakona o medija po kojoj se informacija koja se ispravlja mora jasno navesti odnosno specificirati, dok je ona osporavala istinitost, valjanost i zlonamjernost članka u cjelini.

Osim toga, navodila je i da Express nisu ozbiljne novine, da su dramatizirali spekulacije, nisu provjeravali stanje te da nisu postupali u skladu sa minimumom profesionalne novinarske odgovornosti, ali i građanske pristojnosti. "Ovakvi navodi uopće ne idu za ispravljanjem informacija već se tiču moralnosti, stručnosti i etičnosti novinara, urednika i medija u cjelini što je suprotno svrsi instituta ispravka informacija.

Pitanje nakane i stvarnih učinaka spornog članka i informacija te možebitnih povreda prava tužiteljice mogu biti predmetom postupka radi naknade štete od nakladnika, ali ne i postupka radi objave ispravka. Kako predmetni zahtjev nije bio sastavljen u skladu sa zakonom ne postoji niti obveza tuženice za njegovu objavu", stoji u presudi

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message