Život naše lijepe Opatije: Stare poslastice dama i pustolova...

Ovom knjigom željela sam također promovirati našu domovinu i ovaj kraj. Pokazati kakvo smo internacionalno područje bili već početkom 20. stoljeća. Dolazili su nam visoka buržoazija, umjetnici, znanstvenici, aristokrati, okrunjene glave... Ova knjiga, u slatkom kontekstu, predstavlja taj duh europske nacije. Ispričala nam je to Marlene Priskic, autorica knjige “Slatko doba: Izvorni recepti iz kvarnerskih vila Opatije i Lovrana” te “Codex Laurianensis“, manuskriptne zbirke recepata slastica. “Codex Laurianensis” je zbirka, datirana od 1910. do 1941. godine, koju je više od 30 godina marljivo vodila i pisala Madame Heda (Hedvige), dama visoke buržoazije, koja je u to doba živjela na opatijskoj rivijeri.

- O njoj ne znamo puno i još istražujemo njezin identitet. Znamo da je živjela u Opatiji i bila jako dobro obrazovana jer u to doba nije bilo uobičajeno, pogotovo za žene, da poput nje pričaju i pišu na četiri jezika (hrvatski, njemački, talijanski i francuski). Znamo da je u njezinu projektu sudjelovalo jako puno drugih ljudi, a to se vidi po receptima tuđeg rukopisa raznih jezika, pretpostavljamo prijateljica, kuharica iz vile, rodbine, koje je lijepila u zbirku. Preživjela je dva rata, pa tako u manuskriptu imamo i Tortu s fronta te Ratnu tortu, koje su vrlo skromne, jednostavne, prilično suhe torte, nemaju čak ni brašna, samo kukuruz i marmeladu od marelica, no unatoč poteškoća ratnog vremena vidi se da se ipak trudilo tu i tamo ljudima priuštiti užitak slastica - objašnjava autorica i filologinja Marlene Priskic.

Njezina mama Ester u svojoj kućnoj biblioteci vjerno je čuvala vrijedan manuskript koji je davnih dana dobila na dar od daljnje rođakinje Madame Hede.

Radi se o velikoj zbirci slastica, koje je strastvena sladokusica spravljala po recepturama naših nona i pranona.

Tek objavljena publikacija autorice Marlene Priskic, rođene u Italiji, ali lovranskih korijena, sastoji se od sedam poglavlja u kojima je uneseno 315 od oko 1500 recepata iz izvornog manuskripta.

- To su razne torte, pite, keksi, sladoledi, fritule, kreme, kohovi, kave... Sastojci su uglavnom skromni i često bez brašna. Uglavnom su se koristile sezonske namirnice, poput jabuka, krušaka, trešanja, marelica, ali najviše maruna, po kojima je, uostalom, Lovran nadaleko poznat. Samo dva recepta koriste ananas, koji se uvozio, bio rijedak i vrlo skup sastojak te se vjerojatno koristio samo za specijalne prilike. Također imamo jako puno uporabe mendula, oraha i lješnjaka - kaže Priskic te navodi i primjere neuobičajenih torti od špeka, gljiva, čvaraka, fažola i njezina osobitog favorita - krumpira.

To je vrlo slatka, rahla torta. Inače, svi recepti sadrže jako puno šećera. Naime, u to vrijeme se nije često jelo slatko, ali kad se jelo, to su bile energetske bombe, a kolač je tako i dulje trajao jer nije bilo hladnjaka kao danas i često su se za hlađenje koristili drveni ormarići napunjeni ledom, navodi se u manuskriptu.

Osim toga, dodaje, nije bilo plinskih ni električnih štednjaka, nego su se koristile peći na drva te stoga nigdje u receptima nije označena temperatura, a i rijetko kad i vrijeme kuhanja, kuharice su se jednostavno morale osloniti na oko, nos i iskustvo. Zbog nedostatka kućanskih aparata poput miksera vrijeme kuhanja također je trajalo mnogo dulje nego danas što se može zaključiti po natuknici pored nekih recepata koja kaže - miješati dva sata.

- Neki od recepata također imaju zanimljive bilješke pored naslova slastica, poput oznake j.j.j.f. Pretpostavljamo da je to značilo jako, jako, jako, fino. Kraj jedne piše - jako dobra, meni teška, no ne znamo znači li to da je Madame Hedi teško pala ili joj je bila teška izvedba. Tu je i oznaka - Dragec jako voli, pa možemo samo pretpostaviti da je Dragec bio madamin suprug ili ljubavnik, no to nećemo znati dok ne istražimo njezin identitet - spominje zanimljive anegdote autorica Marlene.

Osim recepata, željela je čitatelju prenijeti i dojam tog doba jer nijedan recept nema sliku tih kolača zato što su fotografije tada bile skupa izvedba, a fotoaparati uglavnom koristili samo za uslikavanje portreta. Tako knjiga ima više od 500 ilustracija kuhinjskog pribora, kućnog namještaja, dekoracija...     

Knjigu je izdala ALFA Zagreb, printana je u 3000 primjeraka na hrvatskom, talijanskom i njemačkom. Suautorica za hrvatsko izdanje je Martina Peruc.