Zlatko Mateša o uspjesima i problemima naših sportaša

Iza  nas su ostale najuspješnije Olimpijske igre u povijesti hrvatskog sporta, paraolimpijci su dodali još odličja, a po medijima se baš i nije razvlačilo ime nominalno prvog čovjeka našeg sporta, predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora, Zlatka Mateše.

-  Pa nikad se i nisam volio ‘naslikavati’ po novinama, pokušao sam taj stav zadržati i tijekom Londona i nakon njega. Mi smo samo infrastruktura, i osiguravamo uvjete da sportaši postižu dobre rezultate. Moj je osobni stav da HOO treba biti u funkciji sportaša, i pokušavam utjecati na to da takva klima vlada u HOO-u – kaže u uvodu Mateša.

24express: Ipak, moramo se barem s rečenicom-dvije vratiti na šest medalja, od čega tri zlata, osvojena na OI u Londonu.

Mnogi  još uvijek nisu ni svjesni toga što po uspjehu znači biti 25. od 204 države koje su sudjelovale na Olimpijskim igrama, što znači biti 10. od 49 europskih država, što znači biti 7. na svijetu u odnosu osvojenih medalja prema broju stanovnika...

24express: Ako zanemarimo ponos i kozmetiku, kakva će biti praktična uloga tih medalja u budućnosti HOO-a i hrvatskog sporta?

Nisam  siguran postoji li ikakva korelacija između financiranja sporta na svim razinama i broja osvojenih medalja u Londonu. Prije bih rekao da postoji korelacija financiranja sporta i ukupne gospodarske situacije u Hrvatskoj. Naš su osnovni izvor prihoda igre na sreću, što direktno ovisi o kupovnoj moći stanovništva, i u toj kupovnoj moći ogleda se stanje u društvu. Na drugom mjestu je vlastita marketinška aktivnost, od čega prihodujemo od 1,5 do 2 milijuna eura, uz stalne akvizicije novih sponzora – taj dio dobro funkcionira. I proračunska sredstva, koja se vrlo korektno poštuju. Nismo mi ni po čemu posebni, puno država u svijetu na taj način financira svoj sport. No da se vratim na smisao pitanja, ovaj uspjeh predstavlja motiv i obvezu više za Igre u Riju 2016., teško je ići ispod razine, ispod standarda koji je netom postavljen. Treba uz to naglasiti da se ne nalazimo na nekom ‘novom početku’, jer projekt Soči traje već dvije godine, a projekt Rio je započet, i trebao bi biti usvojen do kraja kalendarske godine. Naš se posao zapravo sastoji od servisiranja dva četverogodišnja ciklusa koji se preklapaju, jedan za ljetne a jedan za zimske Olimpijske igre.

Cijeli intervju pročitajte u 24Expressu