Znaori znaju znanje: Djeca se moraju igrati i crtati na zraku!

Osnovna škola “Fran Krsto Frankopan” na Krku rijetka je škola u kojoj se gotovo cijela jedna obitelj bori i pridonosi boljem obrazovanju. Otac Predrag Znaor (52) profesor je likovne kulture te trener u klubu Kickboxing športskoj udruzi Malinska. Majka Jasenka (47) posljednjih dvadeset godina učiteljica je razredne nastave. Najstarija kći Ana (24), inače peterostruka svjetska i četverostruka europska prvakinja u kickboxingu te magistra obrazovanja, pomoćnica je razredne nastave drugog razreda škole.

Djeca su uvijek ista

Svi rade u područnoj školi Dubrašnica u Malinskoj. Srednja kći Iva (21) trenutačno je na trećoj godini likovne pedagogije u Rijeci te se nada poslu u prosvjeti čim završi studij. Najmlađa kći Ela (12), koja od treće godine također trenira kickboxing i taekwondo i koja je već zaradila zavidan broj svjetskih i europskih medalja, također želi jednog dana predavati u školi. Kako gledaju na obrazovanje danas i prije, usporedila je mama Jasenka.

- Ljudi često kažu kako su se djeca tijekom generacija promijenila, no ne bih se složila s tim. Imam troje djece, između kojih je dvanaest godina razlike, i smatram da je na intelektualnoj i emocionalnoj razini sedmogodišnjak uvijek sedmogodišnjak. No promijenile su se okolnosti, pa djeca danas drukčije percipiraju događanja oko sebe. Smanjena im je pažnja, više ih ne zadovoljava samo čitanka i moja riječ u nastavi. Takav im je izvor nastave monoton. Treba konstantno razmjenjivati aktivnosti na satu kako bi se privukla njihova znatiželja. Što više izlaziti na vanjsku nastavu kako bi učenje doživjeli dublje i emotivnije te lakše pamtili. Također treba vratiti dva sata likovne kulture, koji potiču kreativnost, kao i držati korak s vremenom te se prilagođavati tehnologiji i elektroničkoj nastavi na tabletima, preko e-knjiga i slično. To je djeci puno zanimljivije i vjerojatno je to budućnost prema kojoj idemo - kaže iskusna učiteljica Jasenka.

Potpora roditelja

Cijela obitelj slaže se da je u obrazovanju vrlo važan i sport.

- Svi smo se barem u jednom razdoblju života bavili taekwondoom, ali ja sam, nažalost, morala odustati zbog astme. Potom sam neko vrijeme išla na streljaštvo. U srednju sam školu svakodnevno putovala u Rijeku, pa nisam uspijevala održavati treninge. Zbog toga sam se potpuno posvetila likovnim vodama i razvijanju emocionalne inteligencije, kreativnosti i mašte kod djece i odraslih. Također je u svemu vrlo važna potpora roditelja - kaže buduća učiteljica Iva.

- U sportu se stječu radne navike, samopouzdanje, samokontrola i pozitiva. Naravno, treba biti uporan i dosljedan - nadovezuje se starija sestra Ana.

Koliko je obrazovni sustav dobar, a koliko ima mjesta napretku, prokomentirao je otac Predrag.

Prošlost iz arhiva

- Današnje obrazovanje usko je povezano s ekonomskom situacijom, s problemima u obiteljima, modernijim, užurbanijim i opterećenijim načinom života. To se sve reflektira na pažnju djece. Vlada opća demotiviranost. Djeca ne vide perspektivu u obrazovanju. Trenutačna društvena klima reflektira se na njihove stavove i poglede, počevši i od toga da ni učitelji više nemaju ugled i vrijednost kao nekad - tvrdi on.

- Iako na taj društveni dio ne možemo utjecati, možemo utjecati na sustav obrazovanja. Svi učitelji se u dobroj mjeri u tome trude. Današnje mogućnosti, pogotovo u tehnologiji, su ogromne, ali nedovoljno iskorištene. Svi imamo pristup internetu, no djeca ga koriste zbog zabave a ne za stjecanje znanja. Zatrpana su podacima, ali se ne znaju njima služiti. Pretvorena su u pasivne konzumente. Žao mi je zbog toga. Pogotovo kad pomislim koliko sam proveo vremena po knjižarama i knjižnicama, kopao po arhivama tražeći i posuđujući materijal za učenje, koji je danas jednim klikom dostupan na jednome mjestu. Izvori znanja su izvanredni, ali djeca i roditelji ih nedovoljno koriste. Često objašnjavam djeci da je bitna kreativnost. Mala Hrvatska može opstati jedino uz pamet, inovativnost, snalažljivost i korištenje tehnologije. Nije dovoljno prodavati samo sunce i more - uz osmijeh kaže Predrag.

On je deset godina predsjednik Hrvatskoga kickboxing saveza i član Hrvatskog olimpijskog odbora. Kao trener kickboxinga i taekwondoa s 30-godišnjim iskustvom, kroz čiju dvoranu je prošlo sedam svjetskih prvaka, smatra da u hrvatskom sportu, nažalost, nije dobro postavljena priča.

- Oni koji isplivaju kao vrhunski sportaši uglavnom isplivaju zahvaljujući svojim roditeljima, a ne društvu, sustavu, olimpijskom odboru ili nacionalnim sportskim savezima. Hrvatska ima relativno malo novca na raspolaganju za sport i taj novac nije pravedno raspodijeljen. Imamo veliku sportsku birokraciju, a na same sportaše odlazi manje značajan dio, pa financiranje sportaša spada na obitelji i jedinice lokalne samouprave. Tu i tamo upadne neka nagrada Vlade i poneka stipendija, ali to je za one koji su već na vrhunskoj razini - smatra Predrag.

Presudna je volja

Znaori se slažu da je tajna uspjeha funkcionalne i zdrave obitelji red, rad i disciplina, to jest pravilan i redovit životni ritam.

- Ujutro smo u školi, potom uvijek ručamo u isto vrijeme, popodne su treninzi, vikendom natjecanja. Svi savjesno pristupamo svakodnevnim obvezama i to mora rezultirati uspjehom. Gdje ima volje, ima i načina - zaključuje Predrag.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje