Novca za invalide ipak nema, ministar Piletić je pogriješio? Tisuće čekaju inkluzivni dodatak

Više od 120.000 osoba s invaliditetom u Hrvatskoj još nije dobilo rješenje, ni pozitivno ni negativno, o pravu na inkluzivni dodatak. Nije im isplaćen ni euro ove naknade, koja im, prema zakonu, pripada od 1. siječnja 2024.

Do sada su pozitivno rješenje dobila 199.024 korisnika, no isplata je izvršena tek za njih 168.612. Mnogi i dalje čekaju ne samo na redovne isplate nego i na zaostatke. Problem je višeslojan. Uz kronični nedostatak kapaciteta za provođenje potrebnih vještačenja, pojavila se i rupa u proračunu. Naime, ministarstvo na čelu s Marinom Piletićem, kako tvrde dobro upućeni izvori za Jutarnji list, pogriješilo je u procjeni broja potencijalnih korisnika prava, što je rezultiralo neadekvatnim budžetskim planiranjem.

Inkluzivni dodatak, čiji se iznos kreće od 138 do 720 eura mjesečno, ovisno o stupnju invaliditeta, trenutno državu mjesečno košta oko 61,3 milijuna eura. To znači da je za postojeće korisnike godišnje potrebno više od 735 milijuna eura. Međutim, u državnom proračunu za 2025. predviđeno je tek 562,8 milijuna eura, što znači da nedostaje najmanje 173 milijuna,.

Situaciju dodatno komplicira to što je isti iznos od 562,8 milijuna eura planiran i za 2026. i za 2027., što znači da bi kumulativni manjak u tri godine mogao premašiti pola milijarde eura.

NOVE PROMJENE Piletić: Cilj je prosječna mirovina od 800 eura, održivost sustava neupitna

U sustavu su već počele mjere štednje, početkom lipnja navodno su računovodstvima ustanova stigle pisane obavijesti o odgodi isplata inkluzivnih dodataka, a voditeljima centara za socijalnu skrb dane su usmene upute da uspore s donošenjem novih rješenja. Neslužbeno se spominje i pritisak na vještake da pri procjeni razine potpore budu znatno stroži. Ministarstvo demantira postojanje sustavnih odgoda i odbacuje tvrdnje o smjernicama za usporavanje postupaka.

Iz Ministarstva socijalne politike još su u travnju za 24sata izjavili da je Hrvatski zavod za socijalni rad po službenoj dužnosti pokrenuo postupke za 147.752 korisnika objedinjene naknade koju su koristili do stupanja zakona na snagu. Istaknuli su i da dinamika rješavanja zahtjeva ovisi o procesu vještačenja, a isplata dodatka kreće tek nakon donošenja konačnog rješenja, koje se donosi na temelju utvrđene razine oštećenja i potrebne potpore.

Ovakvo stanje izaziva frustraciju i nesigurnost kod osoba s invaliditetom, koje su se nadale jednostavnijem i pravednijem sustavu podrške. Umjesto toga, suočene su s birokratskim zastojima, dok država još traži način na koji bi zakonske obveze uskladila s realnim financijskim mogućnostima.