Mehanizmi mozga 'sabotiraju' posao i tjeraju vas na greške

Obrazac pogrešna zaključivanja odnosno kognitivna pristranost način je na koji mozak može brže obrađivati mnoštvo informacija i odlučivati, no istodobno koči vašu karijeru.

Um najčešće sabotira pomodnim efektom. Zbog njega su ljudi skloni raditi ili vjerovati u nešto samo zato što to rade i ostali. Taj “podli” mehanizam najočitiji je na sastancima - kolegama je lakše složiti se s idejama koje ne razumiju nego ih propitkivati. No znanje je najbolje oružje za suzbijanje ovog efekta pa se prije sastanka dobro priremite kako biste ravnopravno sudjelovali u raspravama. 

Um samovoljno filtrira sve što čujete na poslu

Potvrdna pristranost je filtar zbog kojeg ljudi sve nove informacije “čuju” tako da potvrde njihova prijašnja uvjerenja. A kako biste bili uspješni, prvi korak je da je osvijestite. U rješavanju problema zapitajte se jeste li promotrili problem sa svih strana ili jeste li na bilo koji način pristrani. 

Izvadite glavu iz pijeska, svaki problem ima rješenje

Nojev efekt svjesno je ignoriranje loše situacije. Iako pomaže nositi se sa stresom, dugoročno će itekako naštetiti i zakočiti vas. Stoga izvadite glavu iz pijeska, odnosno priznajte si u čemu griješite ili prepoznajte probleme pa počnite tražiti rješenja. Tek će tada ovaj efekt potpuno nestati. 

Bilježenje vremena potrebnog za ispunjenje zadatka štedi živce

Zabluda pri planiranju najočitija je kod kampanjaca. Zbog sklonosti pogrešnoj procjeni vremena potrebnog za zadatak mnogi prvo zabušavaju pa su u panici kad “stisnu” rokovi. Kako biste spriječili “histeriju”, prije no što počnete projekt, zapišite koliko će vam vremena će vam oduzeti. Kad završite, zapišite koliko vam je vremena doista trebalo. Isti postupak ponovite s drugim zadacima pa ćete bolje raspolagati vremenom.